Upravo te 1968. bilježi se velik priljev novih radnika, osobito onih s područja Đakovštine u grad Geislingen, koji se zapošljavaju u tamošnjoj tvornici WMF. Nakon vlč. Odaka tu su pastoralno djelovali vlč. Stipe Dukić, vlč. Marijan Bevanda, vlč. Ivica Komadina i vlč. Mile Miljko. Potom brigu oko pastorala preuzimaju franjevci provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri: fra Ante Bilokapić, fra Franjo Zelenika, fra Stipe Nosić i fra Ivan Gavran. Od rujna 2012. pastoral preuzima Franjevačka provincija Bosne Srebrene, a voditelj zajednica je fra Ivica Jurišić.
Biskupija Rottenburg-Stuttgart odlučila je provesti temeljitu reformu i integraciju postojećih domaćih župnih zajednica i misija drugoga materinskog jezika kako bi što bolje integrirala strance. Tako je reformirana je i HKM Göppingen, iz koje su nastale dvije Hrvatske katoličke zajednice: bl. Jakova Zadranina u Göppingenu i sv. Leopolda Bogdana Mandića u Geislingenu. Dekrete o ustanovljenju zajednica potpisao je mjesni ordinarij mons. Gebhard Fürst 2006. godine. Danas obje zajednice djeluju na području dekanata Göppingen-Geislingen, a sjedišta imaju u tamošnjim njemačkim župama.
Posljednjih godina, uslijed novoga vala iseljavanja, obje zajednice bilježe porast broja vjernika: u Göppingenu je porast oko 160 %, a u Geislingenu oko 250 % u posljednjih pet godina. Redovita misna slavlja nedjeljom i blagdanom održavaju se u crkvi Krista Kralja u Göppingenu te u crkvi sv. Marije u Geislingenu. Tijekom tjedna misa se srijedom održava u Geislingenu, a petkom u Göppingenu. U obje je zajednice visok postotak sudjelovanja na nedjeljnim slavljima.
U školskoj godini 2018./2019. na vjeronauk za prvu pričest upisano je 33 djece. Od toga ih je 25 rođeno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Mnogi su iz Slavonije, ali i drugih krajeva: Drenovci, Đakovo, Ivankovo, Mihovljan, Otok, Piškorevci, Sisak, Široko Polje, Šibenik, Vrpolje, Zagreb te iz BiH: Boće, Jajce, Vitina. Vjeronauk pohađa 79 kandidata za krizmu. Od toga ih je 25 rođeno u Njemačkoj, a 54 u Hrvatskoj i BiH (oko 70 %). Najviše krizmanika, njih 30, rođeno je u Slavoniji. To ukazuje na činjenicu, da na područje ovih dviju zajednica mahom dolaze mlade obitelji s djecom školske dobi te to predstavlja izazov i za pastoral.
Uz redoviti vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike te susrete mladih, u zajednicama djeluju i skupine ministranata, čitača, dva velika zbora te dječji zbor koji je prošle godine osnovan od prvopričesnika. U zajednicama se redovito organiziraju duhovne obnove, a o proslavi spomendana zaštitnika i posebna slavlja. Velike ispovijedi organiziraju se o Božiću i Uskrsu. Na početku pastoralne godine održava se… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]
