Početna stranica » HKM Donja Rajna – Moers: Zajednica vjere, kulture i jezika

HKM Donja Rajna – Moers: Zajednica vjere, kulture i jezika

151 pregleda

Moers je njemački gradić na lijevoj obali Rajne koji pripada metropolitanskoj Rurskoj oblasti. Od oko 100 tisuća stanovnika ovoga gradića približno je 2000 onih koji su podrijetlom iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine te se okupljaju u Hrvatskoj katoličkoj misiji Donja Rajna – Moers.

Davne 1978. godine dvije hrvatske katoličke misije Moers i Bocholt dekretom je uspostavio biskup Münstera mons. Heinrich Tenhumberg, odvojivši ih od prethodno osnovane HKM Münster. Sve do 2008. godine ove dvije misije djelovale su zasebno. Gašenjem misije Bocholt, Hrvatska katolička Misija Moers dobija nove granice, time i novi naziv: Hrvatska katolička Misija Donja Rajna – Moers.

Dušobrižnici ovih dviju misija bili su franjevci Bosne Srebrene fra Jakov Kuprešanin (od 1978. do 2008.), fra Pavao Obrdalj (1977. – 1994.), fra Marko Jukić (1994. – 2005.) i fra Luka Šarčević (2005. – 2016.). Trenutno je dušobrižnik i voditelj HKM Moers fra Josip Filipović, također član Bosne Srebrene.

Župa je djelatna u tri crkve ovoga kraja. Glavna je crkva sv. Marina u Repelenu (četvrt u gradu Moersu), zatim crkva Presvetoga Srca Isusova u Dinslakenu i crkva Presvetoga Srca Isusova u Bocholtu, uz samu granicu s Nizozemskom. U filijalnim crkvama se naizmjenično slave nedjeljne mise dok je crkva sv. Martina svake nedjelje mjesto susreta i molitve za članove HKM Moers.

Već 1979. ova je misija dobila vlastite prostorije za održavanje različitih aktivnosti. Tako se u tim prostorijama održavaju župni vjeronauk, kateheze za mlade, priprava za sakramente prve pričesti, svete krizme i vjenčanja, vježbanje sviranja gitare i sintesajzera, probe za javne nastupe prilikom manifestacija koje se održavaju u misiji.

U HKM Moers župniku fra Josipu pomaže pastoralni suradnik Darko Lovrinović koji je prije nekoliko godina sa suprugom doselio u Njemačku. Njegova glazbena nadarenost koju je razvio u odgojno-obrazovnim institucijama franjevaca u Bosni Srebrenoj od velike je pomoći za život ove zajednice, naročito pri glazbenom animiranju svetih misa. Misija ima zbor odraslih i mladih. Mladež, osim toga, osobito revno nedjeljom i blagdanima sudjeluje u liturgiji čitajući, pjevajući i ministrirajući na svetoj misi.

U sklopu misijskih prostorija nalazi se kapela u čast sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika HKM Moers. U toj kapelici obično se obilježavaju liturgijska slavlja za spomendane, korizmeno i adventsko vrijeme, vrijeme svibanjske i listopadske pobožnosti i pobožnosti 13 utoraka svetom Anti Padovanskom. Redovito se, na godišnjoj razini, organizira i duhovna obnova svih članova HKM Moers.

U nakladi HKM Moers izlazi i Glasnik Misije, s tradicijom još od 1978. godine. Od prošle godine aktivna je i internetska stranica (hkm-moers.com) na kojoj posjetitelji mogu pratiti vijesti o događajima u misiji. Osim toga, za korisnike društvenih mreža pokrenuta je i stranica na Facebooku koja ljudima olakšava i omogućava primanja novih, brzih i svježih informacija koje dolaze iz misije. Ovakav vid komunikacije i objavljivanja vijesti uvelike koristi svim Hrvatima katolicima koje posao i život dovedu u Moers jer ih vodi do svih događanja koja se u ovoj misiji organiziraju. Veliku vezu između domovine i Moersa održavaju prije svega roditelji koji svojoj djeci prenose jezik, kulturu i običaje svojih predaka. No osim toga na području misije djeluje i škola hrvatske dopunske nastave koju vodi Dijana Ivanković.

Različiti krajevi iz kojih dolaze vjernici HKM Moers vrlo se jasno oslikavaju tijekom velikih liturgijskih slavlja poput nedavne 40. obljetnice osnutka misije. Naime, velik broj vjernika, osobito žena, tom prigodom nosi narodnu nošnju iz svoga kraja – dijelova Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Posavine, Međimurja, Zagorja, Podravine, Slavonije, Istre, Like i drugih krajeva. Kroz sve različitosti koje se nalaze u zajednici oni ipak uspijevaju očuvati što je za čovjeka najsvetije – vjeru, kulturu i jezik.

Posebno svečano u HKM Moers obilježavaju se Tijelovo, Majčin dan, sv. Nikola, Dan kruha i zahvalnosti, početak školske i akademske godine te početak korizmenoga vremena pokladnom zabavom. Osim toga, ova misija svake godine organizira hodočašće Hrvata katolika Blaženoj Djevici Mariji Tješiteljici žalosnih u Kevelaer. Ondje se nalazi drugo po veličini marijansko svetište u Njemačkoj, odmah nakon Altöttinga u Bavarskoj. Osim toga, zajednica Hrvata katolika redovito hodočasti i u druga svetišta poput Nevigesa i Lourdesa te u Svetu Zemlju.


Svetište Kevelaer i Hrvati

U središtu hodočasničkoga mjesta Kevelaer nadomak granice s Nizozemskom stoji kapelica u kojoj se već stoljećima čuva čudotvorna slika Majke Božje. Kapelicu je 1654. godine izgradio Hendrick Busmann koji je ranije po završetku Tridesetogodišnjega rata doživio viđenje u kojemu mu je Gospa poručila da izgradi kapelicu njoj u čast. Nakon što je i njegova supruga doživjela isto viđenje, on je to i učinio. Čudotvornu sliku Busmannu su donijela druga dvojica vojnika, hoteći je prodati u trenutku nestašice hrane. Ista slika, koja je zapravo replika Gospe od Luksemburga, i danas je izložena i časti se kao čudotvorna. Svetište su svojedobno posjetili sveti papa Ivan Pavao II., zatim sv. Majka Tereza i papa Benedikt XVI. dok je još bio član kardinalskoga zbora Katoličke Crkve.

Svetište Majke Božje u Kevelaeru svake prve subote u Gospinu mjesecu listopadu postaje mjesto susreta Hrvata katolika. Od 1979. hodočašće u to svetište organizira HKM Moers. U obilasku Križnoga puta, koji je podignut 1889. godine, prolazi se Hrvatskom ulicom (Kroatenstrasse) koja završava spomenikom – starim kamenim križem koji se naziva Kroatenkreuz, hrv. Hrvatski križ.

Zašto Kevelaer, koji je od Zagreba udaljen više od tisuću kilometara, ima ulicu i stari kameni križ koji nose hrvatsko ime? U vrijeme Tridesetogodišnjega rata, najbesmislenijega rata u povijesti Europe, u kojem su se međusobno borili protestanti i katolici, Hrvati su bili u sastavu Habsburške Monarhije. Prema povijesnim izvještajima, oko 20 tisuća hrvatskih vojnika premješteno je tad s bojišta protiv Osmanlija na različite europske bojišnice. U kolovozu 1635. neki su hrvatski vojnici stigli u Kevelaer i pomogli lokalnom katoličkom stanovništvu. U znak zahvalnosti mještani su jednu ulicu nazvali po Hrvatima – Kroatenstraße.

Hrvatski križ u Kevelaeru danas je mjesto susreta, opomene i molitve. Na samom križu stoji ploča s natpisom na staroholandskom i njemačkom jeziku: „Prvoga kolovoza 1635. godine, kao što ovaj nadnevak pokazuje, u ovom rovu poginulo je 100 ljudi. Molite za njihove duše da im Gospodin bude milostiv u vječnosti.” Odmah pokraj križa podignuta je i ploča s napisom na njemačkom i hrvatskom jeziku na kojoj piše: „Ovaj križ stoji kao spomen na Križni put hrvatskoga naroda. Molimo pred njim da se nikada ne ponovi ono što se ovdje zbilo.” Restaurirani Hrvatski križ blagoslovio je 1984. zagrebački nadbiskup Franjo kard. Kuharić.