Modernizacija ljudskih naselja donijela je koliko udobnosti toliko i problema. Visoke temperature u gradovima za vrijeme ljetnih vrućina, aerozagađenja, gradska buka i dr. Nažalost, sasvim su opravdana predviđanja da će ti problemi postati sve kompleksniji i izražajniji.
Urbana ekologija je prema mnogim autorima nastala iz krize izazvane izgradnjom gradova i intenzivnom urbanizacijom. Njena je primarna zadaća zaustaviti daljnju degradaciju okoliša, uz metode organizacije održivog urbanog razvoja gradova u budućnosti. Odvojenost čovjeka od prirode, koja je rezultat višestoljetnog egoističnog pristupa okolišu i hedonističkoj eksploataciji prirodnih dobara rezultirala je problemima čije će posljedice osjetiti generacije nakon nas. Nositi se s izazovom opstanka u gradu, modernom društvu predstavlja sve veći teret. Nažalost, i mi smo svjedoci ove negativne globalne pojave. Znanstvenici različitih profila pružaju ogromne napore da pokušaju barem umanjiti negativne pojave izazvane ljudskim faktorom. Fascinantni su napori pojedinih projektanata da kroz inovativne, maštovite projekte u ljudska naselja integriraju prirodu.
Zelena infrastruktura
U Bosni i Hercegovini je evidentno smanjenje zelenih površina iako do sada ne postoje precizni podaci. Ali postoje normativi prilikom projektiranja objekata koji preciziraju da zelena površina treba zauzimati 15 – 20 % prostora u odnosu na bruto površinu obuhvaćenu projektom. U nemogućnosti projektanta da ispoštiva ovu proceduru bilo bi poželjno da barem izvrši kompenzaciju kroz nekonvencionalne metode podizanja zelenih površina: podići krovni ili vertikalni vrt, osvježiti betonske kamene zidove biljnim otocima i slično.
Zbog širokog spektra korištenja, u radu ćemo predloženu tehniku podizanja zelenih površina definirati kao zelenu infrastrukturu. Prilikom planiranja projektnog rješenja, ako želimo da opstanak u gradu bude održiv, neophodno je projektu dodati i ekološku dimenziju.
Promotrimo dobrobiti koje bi ovakvi projekti uz primjenu zelene infrastrukture pružili krajnjim korisnicima. Utjecaj na mikroklimu manifestira se kroz ekološke dobrobiti smanjenja temperaturnih ekstrema, buke, prašine, utjecaj na kvalitetu zraka i filtracija vode, ali i kroz ekonomske dobrobiti: kvalitetno postavljeni krovni vrtovi imaju duži rok trajanja od klasičnih krovnih konstrukcija, a moguća je i proizvodnja cvijeća, povrća i ljekovitog bilja. Na površinama gdje konstrukcija objekta to dozvoljava, moguće je krovove pretvoriti u zelene oaze za sport i rekreaciju.
Zanimljiv je primjer zelenog krova hotela Fairmont u Vancouveru u Kanadi, koji je pretvoren u krovni vrt u kojem se uzgajaju povrće, cvijeće i aromatično bilje. Proizvodna površina u potpunosti zadovoljava potrebe hotela za navedenim namirnicama i na taj način hotel ostvaruje uštedu od 20 000 do 30 000 kanadskih dolara. Gosti hotela imaju i tu mogućnost da uživaju u pogledu, što povećava i cijenu hotelskog smještaja. U zonama gdje je formirana zelena infrastruktura dobiva se na kvaliteti življenja, manja je potrošnja energenata za hlađenje, a povećava se atraktivnost gradske zone. Cijena nekretnine raste, a turistički potencijali obogaćeni su novim i maštovitim ponudama.
Potencijal ove tehnike ogroman je, ali ne smijemo zaboraviti ni dobrobiti koje integracija prirode u gradske zone ima za naše zdravlje. Svatko bi od nas poželio da ga u stanu probudi miris đurđevka procvjetalog na prozoru zgrade ili da mu zamiriše trava poslije kiše. To je osjećaj nesputane prirode koji tražimo vozeći se kilometrima (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.
