Početna stranica » “Dubia” fra Bartola Alvernskoga

“Dubia” fra Bartola Alvernskoga

132 pregleda

Prvi franjevci koji su nakon 1291. godine dolazili u Bosnu u pravilu su bili stranci kojima je primarni zadatak bio da katolicizmu privedu heretičke pripadnike Crkve bosanske, koji se često, ali posve neutemeljeno, nazivaju i bogumilima odnosno patarenima.

Među njima je, dakako, bilo najviše Talijana, a od njih je najdublji trag u srednjovjekovnoj Bosni ostavio fra Bartol Alvernski (Bartholomaeus ab Alberna), šesti po redu vikar Bosanske vikarije koga povjesničar fra Julijan Jelenić naziva „praocem Bosne Srebrene na književnom polju“. Fra Bartol je rođen u okolici grada Alverne u Toskani 1333. godine, a umro na glasu svetosti u Cetini kraj Vrlike 1414. godine. Došavši u Bosnu naučio je brzo jezik svojih pučana i stekao veliki ugled, pa je čak u tri navrata (između 1366. i 1408. godine) upravljao Bosanskom vikarijom. Upravo je za njegova vikarijata područje djelovanja Bosanske vikarije znatno prošireno izvan granica Bosne i Hercegovine. Djelovao je u vrlo teškim uvjetima koje su još pojačavali i problemi vezani za obraćenja krivovjernika, ponajprije pripadnika Crkve bosanske, ali i pravoslavnih, pa se s tim vezi teško snalazio, posebno u pitanjima vezanim za crkvenu disciplinu i za podjeljivanje pojedinih sakramenata. Zato je 1372. godine uputio jedno izaslanstvo papi Grguru XI. u Avignon s 23 pitanja, koja zajedno s odgovorima papina povjerenstva sastavljena od uglednih teologa (iz 1373. godine) čine spis poznat u historiografiji pod nazivom Dubia fr. Bartholomaei, vicarii provinciae Bosnensis ordinis s. Francisci… Taj je spis izuzetno važan za proučavanje crkvenih, političkih i društvenih prilika u srednjevjekovnoj Bosni, napose prilika vezanih za status i djelovanje pripadnika Crkve bosanske u vezi s kojima sve do dana današnjega ima puno nepoznanica i nedoumica. Taj spis objavio je Franjo Rački u zbirci Vetera monumenta Slavorum meridinalium historiam illustrantia. Preveo ga je Šime Demo za knjigu Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (Sarajevo, 2005).

Potvrdni odgovori pape

Prvo fra Bartolovo pitanje papi odnosilo se na sakrament krštenja. On naime pita mogu li, ponajprije zbog toga što je broj braće za podjeljivanje krštenja u to vrijeme bio premalen, krštenja obavljati i oni koji nisu pravi svećenici, „nego seljaci ili raskolnici“. Odgovor je na taj upit, kao i većina drugih, suzdržan i oprezan, ali ipak sadrži odluku prema kojoj „rečena braća slobodno mogu spomenutim svećenicima ili seljacima dopustiti da krštavaju po crkvenim propisima, pa i ako za to traže plaću“. Jedini je uvjet da pritom ne bude kakve „izopačene želje“.

Sljedeći upit ticao se Grka (tj. pravoslavnih kršćana). Fra Bartol naime pita mogu li pravoslavni episkopi krizmavati i posvećivati Tijelo Kristovo. I na taj je upit odgovor bio potvrdan, a uvjet je da takvi episkopi budu propisno zaređeni.

Vrlo je međutim zanimljiv jedan upit na koji fra Bartol nije dobio potvrdan odgovor. Fra Bartol naime pita treba li valjanim smatrati brak koji Bosanci sklapaju uz uvjet ‘ako mi budeš dobra’. On naime tvrdi da „jedva jedan od stotine, izuzev obraćenika, zadrži prvu ženu“ (!). Odgovor je da je brak sklopljen uz rečeni uvjet ništavan jer je protivan samoj biti braka. Brak je naime „povezivanje muškarca i žene koje u sebi sadrži nedjeljivo zajedništvo života“, pa uz spomenuti uvjet nikako ne može biti valjan.

Donekle je sličan prethodnome i upit mogu li braća krštavati i odrješivati one Bosance koji ne žele sklopiti brak prema Božjoj zapovijedi. Odgovor je da se oni „koji ne žele primati sakramente Crkve prema Božjoj zapovijedi i prema crkvenom propisu ne smatraju katolicima i ne pokoravaju se Crkvi“, pa ih prema tome ne treba ni krštavati ni odrješivati.

Jedno je od pitanja glasilo može li „Bosanka ili nevjernica“ nakon obraćenja ostati živjeti sa supružnikom nevjernikom. U odgovoru se ističe… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]