Odjednom primjećujemo i humanost svih onih dobrih ljudi koji su odlučili darovati svoje organe kako bi nekome spasili život. Potaknuti izvrsnim rezultatima Republike Hrvatske u području transplantacije organa, ali i činjenicom da se radi o specifičnoj temi ljudske (medicinske) djelatnosti – koja se može ticati i svakoga od nas, tekstom koji slijedi pokazat će se neki od zanimljivih podataka u području transplantacije organa, kao jednoga od najvećih medicinskih dostignuća u 20. stoljeću.
Prva uspješna transplantacija organa u svijetu napravljena je 1902. godine u Beču. Tada je austrijski kirurg Emerich Ullmann napravio prvu transplantaciju bubrega kod psa. Nešto kasnije sličnu je transplantaciju napravio i francuski kirurg Alexis Carrel, koji je 1912. godine zbog svojih doprinosa u području transplantacijske medicine dobio i Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju. Njihov se uspjeh eksperimentalne transplantacije bubrega ujedno smatra i početkom razvoja suvremene transplantacijske medicine. Danas ovo područje medicine ostvaruje toliki napredak da se njegove operacije jednim dijelom mogu smatrati i čistim rutinskim operacijama.
Međunarodna izvješća o transplantacijskoj medicini pokazuju kako se svake godine u svijetu napravi oko 120 000 transplantacija organa. Najčešće se transplantiraju bubrezi, gušterača, jetra, pluća, srce i tanka crijeva. Svakim danom se obavi prosječno 328 transplantacija, a svaki sat prosječno njih 14. Unatoč tome i dalje se procjenjuje kako trenutno u svijetu postoji više od milijun osoba kojima je potrebno presađivanje određenoga organa. Nažalost, kako tih organa nema dovoljno, transplantaciju uspije dobiti samo njih 100 000, odnosno svaki deseti bolesnik.
Najviše darivatelja
Republika Hrvatska je svjetski lider u transplantaciji organa. Njezini postignuti rezultati pozicioniraju je već dugi niz godina u sami svjetski vrh transplantacijske medicine. Zahvaljujući vrhunskim stručnim timovima u Hrvatskoj se danas uspješno presađuju gotovo svi organi.
Prema podacima Eurotransplanta kao međunarodne organizacije za raspodjelu organa za presađivanje, u Hrvatskoj je 2015. godine presađeno ukupno 399 organa. Od toga je bilo 213 presađenih bubrega, 141 jetra, 37 srdaca i 8 gušterača. Od 2010. godine pa do danas, ukupna lista čekanja na transplantaciju organa u Hrvatskoj se smanjila za 37 %.
I dok u Europi svaki dan u prosjeku umre 12 osoba zbog nedostatka organa za transplantaciju, hrvatski pacijenti imaju takav privilegij da na presađivanje organa čekaju znatno kraće. Tako na primjer, za transplantaciju jetre se čeka prosječno 16 dana, za transplantaciju bubrega manje od godinu dana, a za transplantaciju srca samo 70 dana. Kako se postižu tako dobri rezultati? Prvenstveno na temelju velike baze potencijalnih darivatelja. Naime, sa stopom od 40 darivatelja na milijun stanovnika, Hrvatska se po broju darivatelja nalazi na prvom mjestu u cijelome svijetu. Sa sustavom pretpostavljenoga pristanka, u Hrvatskoj su danas potencijalni darivatelji organa svi oni građani koji se sami izričito ne izjasne da to ne žele biti. To znači da je svaka preminula osoba koja kod svoga doktora prethodno nema potpisanu izjavu o nedarivanju organa potencijalni darivatelj. Međutim, i uz postojanje ovakvoga sustava, u praksi se poštuje stav obitelji preminule osobe. Ovaj sustav stvaranja baze potencijalnih darivatelja preuzet je u većini europskih zemalja, a nastoji se primijeniti i u Bosni i Hercegovini.
Dobrosusjedski odnosi
Da bi se moglo pričati o dobrim rezultatima transplantacijske medicine – kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama svijeta, neizostavno je spomenuti i uspješne transplantacijske koordinatore. Oni su ključni faktori u transplantacijskoj medicini, a uključeni su od procesa pronalaženja potencijalnoga darivatelja pa sve do organizacije eksplantacijskoga procesa. Osim njih, nužne su i funkcionalne organizacije donorskih mreža, stručna bolnička osoblja, edukativno školstvo i svakako velika osviještenost građana kao potencijalnih darivatelja.
Što se tiče transplantacije organa u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je 1974. godine napravljena prva uspješna transplantacija bubrega. Od tada pa sve do 2012. godine najviše su se provodile rodbinske transplantacije organa od živoga darivatelja. Kako se širio opseg mogućih darivatelja, tako se povećavao i broj obavljenih transplantacija. Trenutno postoje tri transplantacijska centra. U Sarajevu, Banjaluci i Tuzli – centru s najviše obavljenih transplantacija u Bosni i Hercegovini.
Iako donorska mreža na razini Bosne i Hercegovine formalno-pravno postoji, još nema jedinstvene liste čekanja kao i jedinstvene organizacije za transplantaciju organa. Međutim, ministarstva zdravstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske 2013. godine su potpisala Protokol o suradnji na području pribavljanja i presađivanja ljudskih organa. Taj protokol predviđa razmjenu organa na načelima solidarnosti, što uključuje mogućnost da se hitni pacijenti za transplantaciju srca, jetre i dječjih bubrega uvrste na hrvatsku listu čekanja preko izabranih centara u Hrvatskoj.
Što se tiče religijskoga pogleda na transplantaciju organa, danas gotovo sve religije u svijetu dopuštaju i podržavaju presađivanje i doniranje organa. Tako je i sam papa Ivan Pavao II. jednom prilikom izjavio: Sve što može poslužiti živomu, grijeh je pokopati. Osim motivirajućih izjava, poznate su i činjenice kako u medicini ništa toliko ne povezuje zdravstvene profesionalce i ustanove, kao što to čini djelatnost transplantacije organa. Najnovija predviđanja pokazuju kako će njihova povezanost biti još veća, jer se u 21. stoljeću očekuje kako će polovina svih kirurških zahvata biti vezana upravo za presađivanje organa.
| Broj transplantacija od umrlih darivatelja | Bubrega | Jetre | Gušterače | |||||
| ukupno | na milijun stanovnika | ukupno | na milijun stanovnika | ukupno | na milijun stanovnika | ukupno | na milijun stanovnika | |
| Hrvatska | 169 | 40 | 213 | 51 | 141 | 34 | 8 | 2 |
| Slovenija | 54 | 26 | 64 | 30 | 24 | 11 | 5 | 2 |
| Srbija | 41 | 5 | 104 | 12 | 17 | 2 | 0 | 0 |
| Bosna i Hercegovina | 6 | 2 | 23 | 6 | 8 | 2 | 0 | 0 |
| Crna Gora | 0 | 0 | 6 | 10 | 1 | 2 | 0 | 0 |
| Europski prosjek | 245 | 14 | 533 | 27 | 196 | 8 | 19 | 1 |
| Svjetski prosjek | 309 | 8 | 774 | 18 | 259 | 5 | 23 | 1 |
