Početna stranica » Čvrsnica: Hercegovačke Alpe

Čvrsnica: Hercegovačke Alpe

482 pregleda

Kako se na planini Čvrsnici sučeljavaju mediteranski i kontinentalni klimat, klima je veoma surova. Na ovom masivu nastaje poznata hercegovačka bura

Masiv planine Čvrsnice smjestio se u središnjem dijelu Hercegovine te čini osnovu endemskog centra Bosne i Hercegovine sa susjednim planinama. Ova kraška planina je također smještena u centralnom Dinarskom gorju, a pripada grupi najviših bosanskohercegovačkih planina, s vrhom Pločno koji doseže do 2228 m. Pored Pločnog, proteže se još dominantnih vrhova: Velika Čvrsnica 2225 m, Draga Kosa 2217 m, Velika Klina 2212 m, Velika Kosa 2206 m, Veliki Razval 2195 m, Jelenak 2170 m, Mali Jelenak 2161 m, Mali Razval 2135 m, Podrazval 2111 m, Mala Klina 2105 m, Podpločna 2043 m; Pešti brdo 2039 m na južnom dijelu planine i Veliki Vilinac koji doseže 2112 m, Podvilinac 2045 m, Mali Vilinac 1988 m na istoku i sjeveroistoku. Tu su još brojni vrhovi, ali manjeg značaja. Sama planina je određena desnom obalom kanjona Neretve, a na suprotnoj strani je odvojena od Vran planine glacijalnom dolinom Dugopolja. Sa sjeverne strane je omeđena također Dolinom kroz koju protječe rijeka Doljanka i ulijeva se u Neretvu u Jablanici, a na jugu je od Čabulje odvaja prelijepi i duboki kanjon Drežanke.

Blidinje jezero

Na geomorfologiju ove planine utječe i prelijepi kanjon i dolina Dive Grabovice, koji dijeli Čvrsnicu na dva masiva: sjeverni i južni. Na sjevernom masivu je područje Muharinice s prelijepim šumama jele i bukve, munike, i obiljem endemskih vrsta te vrhom Veliki Vilinac, oko kojega se mogu naći pojedinačni grmovi hrvatske sibireje, a tu je i njegov simbol Hajdučka vrata. Suprotni dio je Velika Čvrsnica s drugim po redu vrhom.

Sjeverni dio planine je građen od dolomitnih stijena, s jako izraženim površinskim i podzemnim kraškim oblicima i kroničnim nedostatkom vode što je svojstvo kraških planina. Inače vodotoci na Čvrsnici, naročito u zoni jugoistočnog podnožja većinom nastaju od izvora koji izbijaju na kontaktu vapnenačkih i škriljastih stijena. U glacijalnom diluviju su na Čvrsnici bili razvijeni veliki ledenjaci koji su stvorili glacijalne cirkove oko vrhova i nataložili morene u glacijalnim dolinama kao što je Dugo polje, a pretpostavlja se da je tu bio svojevremeno najveći ledenjak u Bosni i Hercegovini.

Specifičnost Dugog polja je i prelijepo Blidinje jezero koje je prilično plitko i godišnja razina vode u njemu oscilira. Nastalo je na umjetan način prije stotinjak godina zatrpavanjem proloma kroz koji je otjecala voda u kišnim periodima godine. Na taj način je riješeno napajanje stoke u sušnom dijelu godine, a ovo područje je bilo poznato po stočarstvu. Samo jezero se nalazi ispod vrha Jelinak i Mali Jelinak koji se ogledaju u njemu, a okruženo je plodnim poljima koja se redovito obrađuju.

Kako se na planini Čvrsnici sučeljavaju mediteranski i kontinentalni klimat, klima je veoma surova. Na ovom masivu nastaje poznata hercegovačka bura. Na samim vrhovima tijekom 6 mjeseci godišnje registriraju se temperature ispod 0°C, a snijeg se zadržava od studenog do travnja. Obično je snijeg prosječne debljine 2 do 3 m, ali zbog česte olujne bure u zavjetrini nastaju snježni nanosi do 15 m debljine.

Kako je planina na razmeđu klimatskih utjecaja, to je uvjetovalo i njenu biološku raznolikost.

Gorski endemi

U južnom dijelu nalazimo pojas s vegetacijom svojstvenom za submediteran, najviše u kanjonu Neretve i Drežnice. Kada je u pitanju umjereni srednjoeuropski dio odmah mislimo na područje Muharnice i njene prelijepe šume. Duž Dugog polja, a posebno u Masnoj luci izražen je hladni predplaninski (subalpski) pojas šuma četinjača na visini iznad 1200 m. Na većim visinama nalazimo šume bora krivulja, koje grade visoko planinski (alpinski) pojas te visoko planinske goleti.

Već je spomenuta Masna luka u kojoj imamo crk­vu sv. Ilije i fratarsku kuću, ali je nadasve poznata kao najveći prirodni rezervat naše endemske munike, na 76 ha. Pored munike u Masnoj luci nalazimo još bor krivulj, crni i bijeli bor. To je jedan raritet za Europu, da na jednom malom mjestu imamo četiri vrste bora.

Flora Čvrsnice se ističe svojom specifičnoš­ću, odnosno nizom od 25 gorskih endema koji rastu samo na toj planini. Neki od njih su: Sitna žestika, Krško zvonce, Hercegovački zvončić, Hercegovačka kamenjarka, Hercegovačka lazarkinja, Okruglasto devesilje, Hadnel-Macetijeva mišjakinjica, Retzdroffova pušina, itd. Kada je u pitanju hrvatska sibireja, za nju možemo reći da na Pešti brdima nalazimo njenu najveću i najljepšu populaciju ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Ipak, u zadnje vrijeme brojni su endemi pred nestajanjem jer je zabranjeno pašarenje, a te vrste bile su u jako dobroj interakciji sa pašarenjem, jer su ovce i krave održavale ta veoma osjetljiva staništa od nestanka, odnosno od pojave agresivne vegetacije.

Turizam opasna prijetnja

Fauna planine Čvrsnice također je veoma raznolika, a od zvijeri je najznačajniji mrki medvjed, koji nije baš čest gost na planini zbog krivolova. Vuk je zasigurno jedna od najbrojnih zvijeri, a u špiljama koje se mogu naći u liticama planine brojni su im brlozi. U zadnje vrijeme je često viđen, jer se spusti do naselja gdje napada domaće životinje, prije svega ovce. Tu su još i lisice kao stalni stanovnik naših planina te kune i drugi sitni predatori. Divljih svinja ima veoma malo, ali su koncentrirane na južnim padinama planine i nešto rjeđe na sjevernim. Poseban dragulj planine su divokoze, po čemu je ova planina nekada bila nadaleko poznata, pa je na Čvrsnici bilo organizirano državno lovište još od Austrougarskog perioda do posljednjeg rata. Ratna događanja su ovu plemenitu divljač dovela do ruba nestanka, a i poslijeratni krivolov. Danas je na prostranstvima Čvrsnice veoma teško primijetiti divokoze. Na ovu planinu tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća uneseni su mufloni, u zonu Dive Grabovice, ali su ih ratna zbivanja i krivolov, potpuno uništila. Ovdje treba spomenuti i srne, ali su one oduvijek na ovoj planini bile rijetke.

Danas se na ovoj planini razvija zimski turizam, ali bez prethodno stvorenih uvjeta, naročito kada se misli na infrastrukturu, to bi moglo na nju ostaviti neizbrisiv trag. Taj trag su divlje deponije smeća i fekalne vode koje se nekontrolirano izlijevaju u srce planine te uništavaju njezinu ljepotu.