Početna stranica » Bratstvo i zajedništvo

Bratstvo i zajedništvo

150 pregleda

Franjevačka teologija u Sarajevu najviša je školska ustanova franjevačke provincije Bosne Srebrene. Teologija je afilirana Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te naši studenti pri završetku studija dobivaju diplome magistra struke Sveučilišta u Zagrebu.

Studij je do 2018. godine bio otvorenoga tipa što znači da su fakultet mogli upisati svi oni koji to žele, a ne samo bogoslovi koji planiraju postati svećenicima u Katoličkoj crkvi. Od ove akademske godine studij je samo za studente bogoslove. Studiranje se odvija po Bolonjskom modelu i nakon završenoga studija stječe se akademsko zvanje magistra teologije. Bogoslovi koji  završe studij zaređuju se za svećenike.

Dinamičan i aktivan život

Trenutno na Franjevačkoj bogosloviji ima 34 studenta bogoslova te jedan časni brat koji je provincijski krojač. Već godinu dana u našoj zajednici žive i studiraju i dvojica bogoslova iz Konga. Za odgoj bogoslova zadužena su dvojica odgojitelja ili meštara, fra Danijel Nikolić i fra Emanuel Josić. Oni su odgovorni za ljudsku, kršćansku i franjevačku formaciju bogoslova. Bogoslovi, uz studentske obveze, moraju poštivati i obdržavati kućni odnosno samostanski red svoje zajednice. Po uzoru na svetoga Franju i zajednički život koji je on provodio sa svojom braćom, bogoslovi sa svojim profesorima žive i gaje franjevački duh bratstva i zajedništva. Studij za bogoslove do svećeničkog ređenja traje šest godina, tj. 12 semestara. Bogoslovi koji postignu dobar uspjeh za vrijeme studija bivaju nagrađeni na Dan Teologije, a preko ljeta im se nastoji pružiti mogućnost da odu u inozemstvo i pohađaju tečajeve stranih jezika. Osim studiranja što je, dakako njihov prvi zadatak, bogoslovi se bave i spisateljstvom. Svoje radove objavljuju u Biltenu Franjevačke teologije i časopisima Bosna franciscana te Jukić. Bude tu redovito zanimljivih članaka iz područja teologije, filozofije, povijesti, zatim eseja, osvrta na studijska putovanja, pjesama itd. U spisateljskom radu pomažu im predmetni profesori i profesori zaduženi za izdavanje pojedinih časopisa.

Bogoslovski samostanski život također je dinamičan i pun aktivnosti. Radni dan započinje jutarnjom molitvom i euharistijom u sedam sati. Nakon euharistije i doručka slijede predavanja do podne, te molitva srednjega časa i ručak. Poslije ručka odmor je do 15:30 sati kada počinje drugi dio predavanja od dva školska sata. U 18:30 sati pjevana je večernja molitva i služba čitanja, zatim zajednička večera u samostanskoj blagovaonici, nakon čega bogoslovi imaju slobodno vrijeme za razne aktivnosti. Noćni mir u bogosloviji je u 23 sata. Osim ovih svakodnevnih liturgijskih i molitvenih aktivnosti, njeguje se i pučka pobožnost: krunica, put križa u korizmeno vrijeme, duhovne obnove i klanjanje pred Presvetim. Bogoslovima je za duhovne potrebe na raspolaganju i duhovnik za razgovor, duhovno praćenje te sakrament svete ispovijedi.

Umjetničke aktivnosti

Od glazbenih aktivnosti svakako vrijedi istaknuti pjevanje i sviranje na našoj Teologiji. Uz redovno pjevanje psalama na svakodnevnom oficiju, postoje također i dva pjevačka zbora: Fraternitas koji njeguje koralnu glazbu, te zbor Fra Nenad Dujić koji višeglasno pjeva i sakralnu i „svjetovnu” glazbu. Trenutno je voditelj obaju zborova fra Emanuel Josić. Zbor Fra Nenad Dujić trenutno snima svoj prvi album koji bi trebao izići na proljeće. Također postoji i vokalno-instrumentalni sastav Jukić koji slavi 50 godina postojanja. „Jukićevci” uglavnom izvode duhovne pjesme i šansone, uz česte primjese rocka. Snimili su četiri albuma i izdali nekoliko kaseta i CD-ova. Trenutno je u fazi nastanak petoga albuma s desetak pjesama čije aranžmane, tekst i glazbu većinom potpisuju sami „Jukićevci”. Uz njih tu je i Tamburaški orkestar koji redovito nastupa na božićnim i uskrsnim priredbama. Zadnje dvije-tri godine Jukići i tamburaši često nastupaju kako po Bosni, tako i izvan granica države. Imali su nekoliko zapaženih i prigodnih nastupa u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj i Austriji, gdje su svojim pjevanjem i sviranjem obogatili naše inozemne zajednice.

Pjevanje i sviranje nisu jedine „umjetničke aktivnosti” bogoslova. Svakako glavna točka božićnih i uskrsnih priredbi jesu dramski komadi koje izvode studenti i studentice okupljeni u „Studentski teatar” uz veliku pomoć profesionalnih glumica. U početku su sa studentima radile i pomagale im prvakinja Narodnog pozorišta u Sarajevu, pokojna Nada Đurevska te Gordana Boban. Trenutno s glumcima radi Anela Križanac. Studentski teatar izvodi razne predstave, komedije, tragedije, ali i tematske: božićne i uskrsne. U novije vrijeme najaktualnije su dvije predstave s kojima su proputovali već pola Bosne i Hercegovine, ali i šire: Kraljica Bosne u kojoj se tematizira život posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić, osobito njezine zadnje dane i bijeg u Italiju, te predstava Korak do Bosne u kojoj se govori o životu i djelu fra Ivana Franje Jukića i njegovom političkom, kulturnom i vjerskom angažmanu. Ostavljen od svojih fratara, izdan od osmanskih vlasti umire sam, tugaljiv i čeznutljiv za Bosnom u Beču. Navest ću samo nekoliko gradova u kojima je studentski teatar Franjevačke teologije dosad gostovao: Jajce, Travnik, Vitez, Busovača, Posušje, Prozor, Mostar, ali i izvan granica, Zagreb te Njemačka.  

Uz sve ove aktivnosti bogoslovi se zanimaju i za mnoštvo drugih, individualnih projekata. Neki aktivno sudjeluju i vode humanitarne udruge pomažući tako potrebite i siromašne, drugi vode franjevačke stranice na internetu pisajući o značaju i aktivnosti bosanskih fratara, treći se bave informatikom i tehnikom pa se zanimaju za grafičko oblikovanje, četvrti se pak bave profesionalnim fotografiranjem. Mnogi, uz sve ovo nabrojano, rado pjevaju, sviraju razne instrumente i samoukim nastojanjima napreduju i obogaćuju sebe i druge u glazbi.

Također, uz ovaj intelektualni, duhovni i kulturni angažman bogoslovima nije strana ni fizička aktivnost u bašti i samostanskom dvorištu. Zgrada naše Teologije i samostana nalazi se u prekrasnom parku, u kojem raste razno drveće i raslinje. Bogoslovi održavaju cijelo dvorište, koseći i grabeći travu, kupeći lišće, također okopavaju ruže i raslinje te pripremaju vrt za sjetvu. U vrtu se sadi razno povrće: luk, rajčica, krumpir, paprika…

I na kraju, treba spomenuti da su bogoslovi također aktivni i u sportskom životu. Najčešće se igra nogomet na samostanskom igralištu, također košarka i tenis. Većina bogoslova voze bicikla obilazeći i upoznavajući sarajevske planine i okolicu Sarajeva. U podrumu samostana nalazi se i velika teretana namijenjena studentima i profesorima za vježbanje u slobodno vrijeme. U zimsko vrijeme, uz razne društvene igre i zajednička druženja, koja su nezamisliva bez pjesme i harmonike, bogoslovi igraju i tradicionalnu igru prstena koja se u našim krajevima još uvijek igra i prenosi s generacije na generaciju.

Sve ovo govori o energiji i dinamici jednog studentskog života, života jednog mladog fratra, čiji je život kroz svu ovu aktivnost i angažman upućen Onome koji je upravo sve ovo omogućio i u svojoj milosti podario nama na izgradnju i napredak.