Na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru obilježena je 25. godišnjica humanitarnog konvoja Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu. Bio je to najveći humanitarni konvoj u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
Konvoj se probio do sedamdesetak tisuća Hrvata u Lašvanskoj dolini koji su osam mjeseci bili potpuno opkoljeni. Donio im je spas u hrani i lijekovima, ali i nadu da nisu sami u svojim stradanjima. U konvoju su sudjelovala oko 150 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i vozača koji su na put krenuli u 99 tegljača.
Na neizvjesno putovanje kroz okupirana i blokirana područja krenuli su u podne, prisjeća se danas zapovjednik konvoja Herman Vukušić. “Ovaj konvoj zajedničko je djelo desetak tisuća ljudi dobre volje iz svih slojeva hrvatskoga društva, a poseban doprinos dala je Humanitarno-karitativna organizacija bosanskih franjevaca Kruh sv. Ante iz Zagreba i Splita”, prisjetio se Vukušić prilikom obilježavanja obljetnice.
Pomoć je tako nakon osam mjeseci stigla u Novu Bilu, gdje su u to vrijeme djelovala dvojica franjevaca Bosne Srebrene – fra Franjo Grebenar i fra Zoran Livančić. Njima su se na dočeku konvoja pridružili i drugi franjevci ovoga kraja u zahvalnom misnom slavlju 20. prosinca 1993. godine.
Odjeća, obuća, drvo za ogrjev, ali i lijekovi i medicinski aparati bili su prijeko potrebni bolnivi smještenoj u franjevačkoj župnoj crkvi. “Velika je to gesta braće franjevaca koji su s narodom nikli, živjeli i dijelili sudbinu bez obzira kakva je ona bila. Bolnica je primila brojne ranjenike. U tom kaotičnom stanju teško je bilo preživjeti”, istaknuo je mons. Juraj Jezerinac, umirovljeni vojni ordinarij u Hrvatskoj.
Na putu do Nove Bile humanitarna pomoć dostavljena je i u dva muslimanska sela: Mahali i Kruščici. Konvoj je činilo 99 tegljača i 157 ljudi. Njihovo herojstvo zabilježeno je i u novoj knjizi povjesničara Ive Lučića. “To je velik događaj koji pokazuje koliko jedan čovjek ili mala grupa ljudi može napraviti kad ima pravu ideju, dobru ideju, i kad je spremna na realizaciju. Pa čak i pod cijenu smrti ljudi su se odazvali. Imali smo nažalost i jednoga mrtvoga i pet-šest ranjenih ljudi”, izjavio je autor ove knjige.
Jedina žrtva Bijeloga puta je Ante Vlajić iz Splita koji je život izgubio kod Uskoplja na povratku konvoja u Hrvatsku.
