Početna stranica » Živopisni predjeli

Živopisni predjeli

145 pregleda

Planina Mahnjača nalazi se na prijelazu središnje Bosne ka sjevernoj, a pruža se pravcem jug – sjever na Dinarske planine. Spada u naše srednje duge planine sa svojih 30 do 40 km dužine te širinom oko 15 km. Planina je smještena tako da je omeđena rijekom Bosnom na istoku i rijekom Usorom na zapadu, Bistričakom na jugu i Crnim vrhom na sjeveru. Sama planina rasprostire se u općinama Zenica, Žepče, Tešanj i Teslić.

U visinskom pogledu Mahnjača spada u naše niže planine, a u geološkom pogledu je predstavnik tipičnih peridotitsko-serpentinskih planina Dinarida. Geološka struktura ukazuje na rudno siromaštvo ove planine, izuzev iskapanja serpentinita koji može služiti kao posipni materijal ili tampon u izgradnji putova i pruga. Veliku barijeru u svestranijem korištenju serpentinita predstavlja i azbest koji je primiješan tim stijenama. Geološka struktura i pozicija planine uvjetovali su i njezin planinski reljef, koji ima uglavnom mirnu morfostrukturu bez velikih i naglih uspona i padova, izuzev nešto strmijih strana koje gravitiraju potocima, ali ipak ne prave neprohodne barijere za prolaz ljudi.

            Mahnjaču čini niz vrhova i planinskih kosa od kojih neki prelaze 1000 m nadmorske visine. Najviši vrhovi su Mahnjača s 1359 m i Mala Mahnjača s 1202 m, a ističu se i poznati vrhovi Matinski vis s 945 m i brojni vrhovi manjeg značaja. U središnjem dijelu Mahnjače nalazimo nekoliko kraćih planinskih lanaca, koji se pružaju paralelno s rijekom Bosnom i Usorom, dijeleći njihove doline, tako da možemo reći da su to više povezana brda koja ovaj dio planine čine valovitim i veoma živopisnim. Zapadna strana Mahnjače koja gravitira rijeci Usori nešto je strmija i kraća, dok se istočna strana planine lagano spušta ka rijeci Bosni i mnogo je pitomija i samim time naseljenija.

Ostaci planinskog brijesta

U hidrološkom pogledu planina je bogata manjim vodotocima i izvorima, pa s istočne strane nalazimo potok Bistričak, Željeznopoljski potok, Papratnicu i Crni potok. Sa zapadne strane ima nekoliko manjih potoka, jako kratkih vodotoka koji se ulijevaju u Usoru. Na južnom dijelu nalazimo i jezero Bistričak kod Nemile, koje tom dijelu planine daje veoma pitom izgled.

            U klimatskom pogledu Mahnjaču odlikuje tipična umjerena kontinentalna klima, s tim da je nešto toplija na nižim nadmorskim visinama. Čitavo područje s umjerenom kontinentalnom klimom ima prosječnu srpanjsku temperaturu oko 23 °C, a siječanjsku oko 0 °C, s godišnjom količinom padalina od 800 do 900 mm. Na višim vrhovima temperature su niže, u prosjeku za 2 do 3 Celzijeva stupnja. Za razliku od drugih Dinarskih planina ova ne obiluje snijegom, jer je većina padalina u obliku kiše. Inače, Mahnjača predstavlja barijeru kretanju atlantske klime koja prodire iz zapadne i sjeverozapadne Bosne na istoku te modificira klimu u dolini Gostovičke rijeke i Krivaje, kao i planine Konjuh. Na samoj planini postoje i veće mikroklimatske razlike, uvjetovane reljefom, osobito u vlažnim dolinama potoka što uvjetuje njihovu specifičnu flornu komponentu.

            Za Mahnjaču ne možemo reći da je bogata šumama, jer je kroz povijest bila naseljena i jako velike površine su obrađivane ili su se koristile kao pašnjaci. Od šuma uglavnom nalazimo listopadne s bukvom i hrastom kitnjakom u nižim dijelovima, a na samim vrhovima možemo naći i običnu jelu kao predstavnika četinjača. Tijekom protekloga stoljeća na Mahnjači su u velikoj mjeri pošumljavane goleti, pa danas imamo velike kulture pod crnim i običnim borom te djelomice smrekom. Ipak, među šumama prevladavaju bukove šume na zapadnim padinama planine i hrastove i grabove šume na jugoistočnim. Istočne padine su gušće naseljene, tako da je tamo šuma većim dijelom zamijenjena pašnjacima, voćnjacima i njivama. Veći šumski kompleksi su očuvani u središnjem dijelu planine, kao i jugozapadnom dijelu iznad Blatnice. Karakteristično je da šuma (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.