Koja su to otkrića obogatila znananost, a zasluge se pripisuju ženama? Pročitajte u nastavku.
Struktura DNK molekule
James Watson i Francis Crick su objavili članak o dvostrukoj spiralnoj zavojnici DNK i time napravili revoluciju u znanosti. Ipak, propustili su spomenuti pomoć njihove kolegice, Rosalind Franklin. Rosalind je, koristeći rendgensku difrakciju, napravila DNK slike. Te slike je Maurice Wilkins, s kojim ona nije bila u najboljim odnosima, uzeo i odnio Watsonu i Cricku kako bi ih zajedno istražili. Tako su njih trojica dobili Nobelovu nagradu iz psihologije i medicine, 1962. godine. Iako je Watson naglašavao da Franklin i Wilkins trebaju dobiti nagradu iz kemije, to se nije dogodilo. Rosalind je nakon toga svoje vrijeme posvetila otkriću molekularne strukture virusa.
Stroj za izradu papirnih vrećica
Dobro, možda ovo i nije tehnološki zanimljiv izum, ali sjetite se koliko je sendviča ili kruhova prodano u papirnim vrećicama. Margaret Knight, njihova izumiteljica, morala se boriti kako bi joj se priznale zasluge za taj izum. Ona je napravila prototip stroja od drveta, ali ga je morala napraviti od metala da bi ga mogla patentirati.
Svoje projekte je odnijela u tvornicu gdje joj ih je ukrao Charles Ann i patentirao kao vlastiti izum. Pritom je tvrdio da žena nije u stanju izumiti jedan takav stroj. Ali Knight se nije tu zaustavila. Predala je slučaj na sud i nakon tri godine čekanja, pobijedila te osnovala vlastitu tvrtku povrativši sva autorska prava koja su joj pripadala.
Računalno programiranje
Majak Ade Lovelace je ohrabrivala svoju kćerku na studij matematike. Razlog zbog kojeg je to činila jest njezin profesionalni razvoj. Nije ni slutila da će Ada otići korak dalje i postati prvakinja u računalnom programiranju. U dvadesetoj godini je počela surađivati s Charlesom Babbageom. Kroz suradnju se rodila ideja za izumom analitičkog stroja. Njezine bilješke danas predstavljaju pravi algoritam za proces obrade i rješavanja određenih računalnih problema. Dok jedni tvrde da je ona zaslužna za računalnu revoluciju, drugi tvrde da je pravi izumitelj njen suradnik Charles Babbage.
Igra monopol
Kako bi objasnila što se dogodi kada ljudi uzmu svoje posjede, Elizabeth Magie je 1904. patentirala igru koja je uskoro postala vrlo popularna. Kasnije su urađene neke preinake. Te promjene je iskoristio Charles Darrow i nikakve zasluge nije pripisao idejnom tvorcu igre. Patentirao je istu igru promijenivši joj naziv u „Monopoly“ i postao je milijunaš prodavši autorska prava američkoj kompaniji koja se bavila igračkama.
Uskoro se pojavljuje i druga kopmanija koja je prezentirala igru pod nazivom „Anti monopoly“ nakon čega je uložena tužba na njih. Međutim, parnica je otkrila da ni „Monopoly“ nije originalni izum što je na kraju rezultiralo time da je Elizabeth Magie dobila priznanje za to.
Cirkular
Godine 1810., Sara Babbitt je promatrala dva čovjeka kako pile drva i uvidjela je da troše puno vremena i energije jer je pila radila samo unaprijed, a nije rezala prilikom vraćanja natrag. Poslije tri godine napravila je model cirkulara na čemu joj je bila zahvalan cijela društvena zajednica kojoj je tada pripadala. Izum nije patentirala samo zato što je imala povjerenje u zajednicu kojoj je i sama pripadala.
Godinama kasnije, tri čovjeka su saznala za njen izum i patentirali ga kao svoj.
