Prema odgovoru njemačke Savezne vlade na zahtjev stranke Ljevice u Bundestagu, ljudi iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije moraju čekati u prosjeku više od godinu dana da bi se prijavili za radnu vizu po „pravilima za zemlje Zapadnoga Balkana”.
Razlog za tako dugo čekanje je preopterećenost njemačkih veleposlanstava. Savezno ministarstvo vanjskih poslova je poslalo dodatno osoblje, ali je navala tako velika da to nije dovoljno. Glasnogovornica Ljevice u Bundestagu za unutarnjopolitička pitanja Ulla Jelpke rekla je da zbog tako nečuveno dugog trajanja procesa za izdavanje viza „ni radnici ni poduzetnici ne mogu ozbiljno planirati.”
Cilj je bio spriječiti podnošenje zahtjeva za azil
Tijekom izbjegličke krize krajem 2015. godine njemačka vlada je stvorila poseban privremeni plan koji važi do kraja 2020., a koji otvara mogućnost za dobivanje radnih viza i za niskokvalificirane radnike iz ovih država. Preduvjet za dobivanje radne vize je dokaz da je osiguran odgovarajuće plaćen posao u njemačkoj tvrtci. Cilj ovoga privremenoga plana je i spriječiti da ljudi sa Zapadnoga Balkana podnose neutemeljene zahtjeve za azil.
Savezna agencija za zapošljavanje (BA) je 2018. godine izdala nužno odobrenje za podnošenje zahtjeva za vizu u oko 46 tisuća predmeta – od toga je dodijeljeno samo oko 21 tisuća viza.
Ne planira se produženje
Za sada nema planova za produženje tog „specijalnoga plana” za vize za ljude sa Zapadnoga Balkana. Prema Saveznoj vladi Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. godine provjerom kod poslodavaca utvrdila da u 17 % slučajeva – zapošljavanja uopće nije bilo. A u 1 250 od više od 17 tisuća ispitanih slučajeva je utvrđeno da su plaće bile niže ili su radno vrijeme i konkretni posao bili drugačiji u odnosu na ono što je prvobitno bilo opisano u zahtjevu za radnu vizu.
