Evo nekoliko prijedloga koji mogu biti korisni kod ukrasnog bilja, a još više kod voća i povrća koje koristimo u svakodnevnoj upotrebi. Oni su značajni i zbog činjenice da je sredina u kojoj gajimo neku kulturu istodobno i stanište velikog broja drugih organizama, od kojih su mnogi korisni. Kemijski preparati koji se koriste štetni su podjednako i za njih, koliko i za štetnike.
Još davno su ruski seljaci među žito sijali kamilicu, vjerujući da ona pospješuje rast žita. Danas je potvrđeno da samo jedna biljka kamilice od pojave bijelog crva štiti površinu od 1 m2. Ona pozitivno utječe na sve biljke, te je treba sijati gdje god je to moguće.
Za suzbijanje bijelog crva može se koristiti i neven (Calendula officinalis), čija isparenja iz korijena ova štetočina izbjegava. Posebno je koristan u simbiozi sa mrkvom. Pored ovoga, neven je i ljekovit, te se cvijet može sušiti za čaj.
Posebno treba spomenuti dragoljub (Tropaeolum majus). Ima izuzetno veliki postotak antibiotika i može se koristiti u ishrani, svjež ili kao salata. Dragoljub je jednogodišnja puzavica dužine do 2 m. Dvije biljke posijane pored voćke i omotane oko nje u velikoj mjeri suzbijaju biljne uši. Biljke napadnute biljnim ušima dobro je poprskati rijetkom kašom od zgnječenih listova dragoljuba.
Za zaštitu su korisne i mnoge povrtlarske kulture. Tako, naprimjer, bijeli luk ne prija bijelom crvu, a posađen između redova jagoda pomaže da jagode budu čvršće. Hren posađen po obodu zasada krompira pomoći će u dobijanju zdravijih krtola, a pored trešnje sprječava pojavu monolije, izazivača truljenja. Kim u blizini krumpira poboljšat će okus krtola, a peršin blizu paradajza ukus plodova. Peršin takodjer pozitivno djeluje protiv nekih parazita praziluka. Đurđevak (Convallaria majalis L.) pored ogrozda, maline ili ribizle povećat će otpornost ovih biljaka.
Kopriva (Urtica dioica) je izvrsno sredstvo u borbi protiv biljnih uši. Da bi se mogla koristiti za prskanje, isjecka se, prelije hladnom vodom i pusti da odstoji 2 dana. Nakon toga, biljke se prskaju 5% rastvorom dobijene tečnosti.
Pokazalo se korisnim i da je, u zaštiti od napada gljiva, biljke dobro gnojiti kompostom napravljenim od ostataka biljaka napadnutih istim štetnikom (npr. gnojenje voćki kompostom od trulih plodova napadnutih Monolijom sprječava napad ove gljive, a kompost od dijelova paradajza napadnutih pepelnicom sprječava pojavu pepelnice na novom paradajzu).
…I ne treba zaboraviti još jedno pravilo: Što više humusa – otpornije biljke.
