Početna stranica » Za hladne dane koparan

Za hladne dane koparan

507 pregleda

Korizma se u odnosu na druge liturgijske cikluse razlikovala u načinu društvenoga korištenja vremena i odijevanja. Društveno korištenje vremena u korizimi obilježavala je zabrana zajedničkih okupljanja i organiziranja vanjskih slavlja.

Može se reći da se tako provodilo vrijeme u korizmi kod katolika u Bosni i Hercegovini sve do kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Malo ranije dogodile su se i promjene u odijevanju. Do toga vremena odjeća nošena u korizmi bila je slična načinu odijevanja u vrijeme žalosti zbog smrti pojedinih članova obitelji. U korizmi se oblačila pokajna odjeća. Oblačiti se pokajno u korizimi u Oštroj Luci i Boku, u okolici Orašja, značilo je da se „kaje (žali) zbog Isusove patnje i smrti”. Pokajno se nositi prije svega znači ne nositi nakit i ukras na odjeći.

Kako su muškarci u okolici Orašja nosili malo ili gotovo nisu nosili nakit tako su razlike u odijevanju u korizmenom i drugom vremenu kroz godinu vrlo male. Polazeći od toga da je početak korizme, u pravilu, krajem zime i u rano proljeće, muška korizmena nošnja bila je zimska nošnja. Bila je to nošnja kao i ljeti preko koje su se nosili i dijelovi od crnoga valjanog sukna. Dijelovi muške nošnje su gaće pri dnu s ukrasom od čipke izrađene tehnikom raspleta raspljet, ručno tkana košulja od pamuka i/ili lana opasana pojasom od crvene vune preko koje je oblačen kratki prsluk fermen bez rukava od crne čohe ukrašen uskim uzicama gajtanima. Imućniji mlađi muškarci nosili su kratki kaput s rukavima koparan. Zimi su preko bijelih ljetnih gaća nošene somotne hlače i prsluk bez rukava od kože kožušak preko kojega se oblačio dugi crni kaput od valjanoga sukna gunj. Početkom 20. stoljeća muškarci su nosili okrugle tamnocrvene kape fesove bez ukrasa, a kasnije ih mijenjaju manji šeširi koje su ukrašavali raznim vrstama perja ptica, kao npr. perje divljega patka.

Već je spomenuto da žene i djevojke nisu nosile nakit tijekom korizmenoga vremena. Djevojke i mlađe udane žene u svečanim prigodama nosile su duge košulje rubine oko rukava i pri dnu ukrašene raskošnim vezovima od raznobojnoga svilenog konca ili koncem boje zlata srme. U korizmi bi skidale taj ukras i nosile rubine bez vezova. Preko bijele košulje rubine, a zovu ih i brezsuknjače, nošene su pregače od ručno tkane raznobojne vune. U korizmi se često oblačilo vunene pletene prsluke umjesto svečanih i raskošnih prsluka bez rukava kožušaka od kože ukrašene raznobojnim aplikcijama. U hladnijim danima nošeni su kaputi od sukna gunjevi.

Promjene u korizmenom odijevanju u prvoj polovici 20. stoljeća dogodile su se ulaskom u „modu” nošenja širokih sukanja i kratkih kaputa reklja. Reklje i suknje šivani su od istoga materijala (svila s cvjetnim motivima ili brokat) i najprije su bile nošene kao svadbena ruha mladenke na dan vjenčanja uz svadbeno oglavlje duvak. Preko suknje, ispod koje se oblačilo više podsukanja, nošene su pregače kicelje na rubovima ukrašene ručno ili strojno izrađene čipke šlinge ili su cijele od čipke ispletene tehnikom necanja i ukrašene bijelim vezom. Od mladenkina ruha veoma brzo isti kroj i model suknje i reklje preuzima se u svakodnevnom oblačenju. U korizmenom vremenu u odjeći ovoga kraja dominiraju tamnije boje, osobito crna koja je poslije Drugoga svjetskog rata u okolici Orašja postala boja žalosti dok je ranije odjeća pokore i žalosti kajanja bila potpuno bijela odjeća bez ukrasa. Kako se treba oblačiti u korizmi jedna kazivačica opisala je riječima: „Nosilo se da nema sjajnosti i nosila se odjeća da ne ždi (sjaji).”

Najizrazitije promjene u korizmi vidljive su u izostavljanju kićenja dukatima, raznim ogrlicama od raznobojnoga staklenog zrnja i drugoga nakita, ali i u promjeni nošnja djevojačkih i oglavlja mlađih udanih žena. Inače, djevojke su na glavi nosile žute marame krpe i u svečanim prigodama tamnocrvene kape od čohe – fesove ukrašene nanizanim dukatima i ukrasom ćetić – cvijet izrađen od stakla i raznobojnoga konca, razne srebrne igle žućke i ukrase od paunova perja i prirodnoga cvijeća i zelenila. Mlađe udane žene nosile su (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.