Početna stranica » World for the Dummies

World for the Dummies

6 min

Dok konzumerističko društvo pothranjuje želju za posjedovanjem, stvarna moć prelazi u novu, nematerijalnu dimenziju – digitalni prostor. Materijalno bogatstvo ubrzano gubi vrijednost u svijetu gdje podaci postaju nova valuta, a percepcija moći se premješta u virtualnu sferu

Svijet se rapidno de-materijalizira na gotovo šizofren način: dok jedni trče za materijalnim dobrima i svrhu života vide u njihovu sakupljanju, drugi isto to materijalno pretvaraju u digitalno – gradeći novu, nevidljivu, ali vrlo opipljivu i svugdje prisutnu moć. U tom se procesu stvara podjela na one koji vjeruju da kontroliraju stvarnost posjedovanjem materijalnih stvari i one koji shvaćaju da se prava moć krije u digitalnim resursima, informacijama i tehnologijama. U ovom novom svijetu, dummies (tupani, neznalice) su oni koji, ne razumijevajući ovu promjenu, postaju žrtve sustava koji ih koristi za vlastitu korist. Dok materijalisti nastavljaju slijediti iluziju fizičke kontrole, digitalna elita neprimjetno stvara nove strukture moći temeljene na znanju, odnosno na sposobnosti razumijevanja i korištenja novih informacijskih tehnologija.

Materijalizam: svijet prošlosti?

Kao filozofski nazor, materijalizam drži da je materija temelj sveukupne zbilje, dok su mišljenje i svijest njezini proizvodi, odnosno oblici njezina pojavljivanja. Javlja se još s početkom filozofije, kod predsokratika, koji su spekulirali o naravi prvoga počela stvarnosti u obliku neke pradrevne tvari. U tom kontekstu, materijalizam prethodi svojoj suprotnosti, idealizmu, koji u središte postavlja ideje i nadosjetilna načela, a svoje rane obrise nalazi u Platonovoj filozofiji. Kao životni stav, materijalizam u središte ljudskih težnji stavlja interes za materijalna dobra. Opsjednuti posjedovanjem i bogatstvom, materijalisti provode živote skupljajući fizičke stvari, vjerujući da im imovina donosi moć i status. Međutim, zarobljeni su u beskonačnom ciklusu konzumerizma.

U svom suvremenom kapitalističkom ruhu ubrzane ponude i potražnje, ovaj svijet ne ostavlja prostor za dublje propitivanje stvarnosti. Dok konzumerističko društvo pothranjuje želju za posjedovanjem, stvarna moć prelazi u novu, nematerijalnu dimenziju – digitalni prostor. Materijalisti ne uviđaju da njihovo bogatstvo ubrzano gubi vrijednost u svijetu gdje podaci postaju nova valuta, a percepcija moći se premješta u virtualnu sferu. Dok oni gomilaju fizička dobra, digitalna elita već odavno igra igru s puno većim ulozima.

Netokracija: nevidljiva digitalna elita

U svijetu koji se sve više digitalizira, pojavljuje se nova društvena klasa – netokracija. Ovaj pojam, kako ga pojašnjavaju Alexander Bard i Jan Söderqvist u svojoj knjizi Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma, označava novu elitu koja ne traži kontrolu nad fizičkim dobrima, već nad informacijama i tehnologijom: „Netokrati su oni koji posjeduju ključeve novog informacijskog doba, oblikujući stvarnost putem kontrole nad podacima.” Za razliku od materijalista, netokrati kontroliraju infrastrukturu putem koje svi ostali djeluju, komuniciraju i misle. To nije samo još jedna elita zasnovana na bogatstvu, nego skupina koja posjeduje i upravlja ključnim digitalnim resursima: informacijama, tehnologijom i komunikacijskim kanalima. Za razliku od materijalista, netokrati ne traže kontrolu nad fizičkim dobrima, već nad protokom podataka i znanjem koje se krije iza tih podataka.

Netokracija se hrani podacima – najvrjednijom robom suvremenoga doba. Dok mase konzumiraju sadržaje koji im se plasiraju, netokrati vješto upravljaju tim tokovima informacija, oblikujući percepciju stvarnosti na način koji im donosi korist. U ovoj novoj digitalnoj paradigmi, moć je koncentrirana u rukama onih koji posjeduju tehničku ekspertizu i pristup neograničenim količinama podataka. Oni kontroliraju što će biti viđeno, što će biti skriveno i kako će informacije biti tumačene.

Netokracija nadzire društvo pomoću algoritama, analitičkih sustava i digitalnih platformi. Dok dummies vjeruju da su slobodni u svojoj potrošačkoj slobodi, zapravo su samo potrošački proizvodi u sustavu koji netokrati oblikuju prema vlastitim potrebama. Ovdje se moć ne oslanja na direktnu silu ili vidljivu prisilu, već na suptilnu kontrolu znanja i tokova informacija.

Informacije: valuta novoga doba

Kako digitalna infrastruktura postaje sveprisutan temelj modernoga društva, informacije preuzimaju ulogu nove globalne valute. U vremenu kada podaci znače sve – od političke moći do ekonomskoga utjecaja – oni koji razumiju i upravljaju informacijama drže stvarne ključeve moći. Digitalna elita, ili netokracija, ne samo da posjeduje te ključeve već kontinuirano generira vrijednost iz podatkovnih tokova. Svatko tko pristupa internetu, koristi društvene mreže ili pretražuje informacije na mreži, nesvjesno pridonosi ovoj strukturi moći.

Oni koji to ne razumiju – dummies – postaju zarobljenici digitalnoga svijeta. Dok se oni i dalje bore za fizičke resurse, digitalna elita nesmetano preuzima kontrolu nad stvarnim resursima našega vremena – podacima i informacijama.

Netokrati su oni koji razumiju da je stvarna moć u informacijama, a ne u stvarima. Informacijski kapitalizam, kako ga opisuje Shoshana Zuboff u svojoj knjizi Doba nadzornog kapitalizma, temelji se na eksploataciji osobnih podataka. Ti podaci nisu samo roba već i sredstvo za kontrolu ponašanja i usmjeravanje ljudskih života. Netokrati koriste digitalni prostor za stvaranje nevidljivih, ali itekako moćnih struktura koje kontroliraju percepcije i odluke običnih ljudi.

Ovaj sustav proizvodi također novi oblik moći – tehnofeudalizam. U svojoj knjizi Technofeudalism: What Killed Capitalism (Tehnofeudalizam: što je ubilo kapitalizam), Yanis Varoufakis ga objašnjava kao prijelaz iz kapitalizma u novu fazu, gdje više ne dominira tradicionalna tržišna ekonomija, već digitalne platforme i korporacije koje kontroliraju tokove podataka, korisničko ponašanje i komunikacijske kanale. U tehnofeudalizmu, digitalni vlasnici postaju novi gospodari, dok korisnici interneta postaju suvremeni „kmetovi”, nesvjesni da njihove interakcije na internetu stvaraju bogatstvo za digitalne elite: „Današnji tehnofeudalni gospodari ne ovise o tržištima za profit, već o sposobnosti da ubiru rente s platformi koje posjeduju, kontrolirajući tako digitalne feude na kojima korisnici nesvjesno rade.”

Dummies

Naslov World for the Dummies (Svijet za tupane) inspiriran je popularnim nizom knjiga For Dummies, poznatima po tome što na jednostavan način objašnjavaju složene teme. No, ovaj naslov nosi ironičnu poruku: dok se svijet sve više pretvara u površinski i pojednostavljeni prikaz stvarnosti, ljudi nesvjesno postaju dummies – konzumenti unaprijed oblikovane slike svijeta, koju ne propituju. U svijetu za dummies, stvarnost je ono što im se servira putem digitalnih kanala, dok prava stvarnost postaje sve udaljenija. Mediji i društvene mreže prodaju iskrivljenu sliku svijeta koju ljudi pasivno konzumiraju, a koju francuski filozof Jean Baudrillard naziva simulakrum – vrstom virtualne stvarnosti, medijski proizvedenoga svijeta u kojem slike i prikazi ne samo da simuliraju već i nadomještaju izvornu stvarnost. Ovaj simulakrum zadovoljava potrebe i očekivanja društvenih masa, pružajući im iskrivljeni, ali ugodni prikaz svijeta.

Ova pojednostavljena percepcija skriva dublje motive i strukture moći koje iz sjene oblikuju stvarnost. Oni koji znaju čitati između redaka razumiju da je stvarna moć već odavno prešla u digitalni prostor. Svijet više nije kontroliran fizičkim bogatstvom, već moć nad informacijama postaje nova valuta. U tom svijetu, materijalisti postaju dummies, dok netokrati vladaju nevidljivim strukturama. Algoritmi, nevidljivi, ali sveprisutni, oblikuju ono što vidimo i kako se ponašamo. Ljudi vjeruju da donose slobodne odluke, ali te odluke pažljivo usmjeravaju algoritmi, koji im prodaju unaprijed definiranu sliku svijeta. U ovoj digitalnoj paradigmi, informacija je postala oružje, a mase su postale pasivni potrošači unaprijed oblikovane stvarnosti.