Ovaj je dokument pripremljen zahvaljujući zajedničkom radu Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, Međunarodnoga fonda za poljoprivredni razvoj, Fonda ujedinjenih naroda za djecu, Svjetskog programa za hranu i Svjetske zdravstvene organizacije.
U uvodu predstavnici tih pet agencija upozoravaju da „pet godina nakon što su se svjetski vođe zauzeli u suzbijanju gladi, prehrambene nesigurnosti i svih oblika loše prehrane, još uvijek smo daleko od cilja određenoga za 2030. godinu”, prenosi Vatikanski Radio.
Nadalje prenosi kako se na te podatke i na potrebno jačanje međunarodne suradnje osvrnuo i stalni promatrač Svete Stolice pri organizacijama i tijelima Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo, mons. Fernando Chica Arellano te istaknuo da izvještaj pokazuje koliko smo daleko od cilja da pobijedimo glad u svijetu, i da nismo na „dobrom putu”. Prema podacima, obveza preuzeta 2015. godine, s postizanjem konkretnih ciljeva do 2030. nije dovela do stvarnoga napretka.
Vatikanski Radio prenosi kako je stalni promatrač Svete Stolice istaknuo dva fronta krize: tu su oni koji pate zbog nedostatka hrane, te oni koji trpe zbog bolesti izazvanih lošom ishranom. Govoreći o djeci posebno je istaknuo važnost pravilnoga prehrambenoga odgoja.
Mons. Chica Arellano stoga smatra kako je prije svega potrebno ojačati međunarodnu suradnju da bi se osigurala solidarnost u svijetu, pobijedila glad, nepravde, te međusobne razlike. Za to su potrebne pravedne politike kao i podržavanje malih proizvođača te smanjenje cijene osnovnih hranjivih namirnica. Jasno je kako je problem loše prehrane izravno povezan sa siromaštvom.
Pothranjenih je najviše u Aziji, oko 381 milijun, potom slijedi Afrika s 250 milijuna, te Latinska Amerika i Karibi s 48 milijuna. Postotak pothranjenih ljudi nije se mnogo promijenio, ali apsolutni broj gladnih u velikom je porastu što objašnjava činjenicu da je u zadnjih pet godina glad porasla usporedo sa svjetskim stanovništvom.
U izvještaju se dalje navodi kako je glađu najviše pogođena Afrika s čak 19,1 % populacije što je dvostruko više nego u Aziji gdje zbog gladi trpi 8,3 % stanovništva. Prateći trendove na svakom kontinentu, autori izvještaja smatraju da će do 2030. godine u Africi biti više od 50 % svih ljudi koji su pogođeni glađu.
Sudeći prema predviđanjima iz izvještaja, zbog pandemije bolesti COVID 19 do kraja ove godine još bi više od 130 milijuna ljudi moglo biti pogođeno kroničnom glađu. Najveći je broj onih koji se suočavaju s dramatičnim nedostatkom hrane u Aziji, ali brzo se širi i u Africi. Panedmija koronavirusa povećava ranjivost i neprimjerenost općih prehrambenih sustava, prenosi Vatikanski Radio.