Početna stranica » Svetište Pomoćnice kršćana (Marian Valley, Australija): Marijina dolina mira

Svetište Pomoćnice kršćana (Marian Valley, Australija): Marijina dolina mira

406 pregleda

Iznenadila me Australija. Fascinirao me divni Božji stvaralački naum da svakom kutku zemlje podari jedinstvenu ljepotu kakvu je nemoguće vidjeti drugdje. I onda u tom predivnom raju drukčijega, ipak pronađem nešto što je posvuda tako isto i jedinstveno, a čemu sam bio svjedokom posvuda na svijetu. Pronašao sam Marijinu oazu, mjesto na kojem sam se osjetio tako domaćim, iako tisuće kilometara daleko od rodnoga kraja.

Posve zanimljiva je Australija. Onaj tko prvi put posjeti tu zemlju iznenadi se u svakom pogledu. U srcu pomisli kako je na nekom drugom planetu. Jer sve je ondje nekako drukčije: i životinje, i biljke, i rijeke… Europskom čovjeku sve se doima tako čudnim. Čak i Aboridžini, domorodački narod kojega je preostalo veoma malo, svojim se neobičnim izgledom uklapaju u tu sliku nestvarnoga svijeta. I mene je tako iznenadila Australija. Fascinirao me divni Božji stvaralački naum da svakom kutku zemlje podari jedinstvenu ljepotu kakvu je nemoguće vidjeti drugdje.

I onda u tom predivnom raju drukčijega, ipak pronađem nešto što je posvuda tako isto i jedinstveno, a čemu sam bio svjedokom posvuda na svijetu. Pronašao sam Marijinu oazu, mjesto na kojem sam se osjetio tako domaćim, iako tisuće kilometara daleko od rodnoga kraja. Riječ je o marijanskom svetištu Pomoćnice kršćana u Marian Valley (Marijina dolina) koje se nalazi u australskoj pokrajini Queensland nedaleko od grada Gold Coast.

Ovo predivno marijansko svetište, smješteno u mirnoj dolini zaogrnutoj gustom vegetacijom iz koje dopire pjev australskih ptica, ima svoju zanimljivu povijest. Službeno je otvoreno i blagoslovljeno 10. prosinca 1995. od nadbiskupije Brisbane na čijem području se i nalazi. A upravljanje svetištem povjereno je redovnicima Reda sv. Pavla – pavlinima. Zašto baš njima? Svi oni koji su nekada bili u Czestochowi, najpoznatijem marijanskom svetištu u Poljskoj, znaju da brigu o ovom svetištu i čudotvornoj Marijinoj ikoni još od 14. stoljeća vode upravo braća pavlini. Ovi redovnici, među brojnim zemljama u kojima pastoralno djeluju, također imaju svojih pet samostana u Australiji. Želeći svoju ljubav prema Gospi iz domovine presaditi na tlo Australije, njihovim zalaganjem u srcu prirode nastala je ova oaza duhovnoga života. Nakon što su uz pomoć dobrotvora otkupili zemljište i izgradili potrebne sadržaje, svetište je zaživjelo 1989. godine.

Središnje mjesto zauzima crkva, odnosno kapela Crne Gospe u kojoj ima oko 500 sjedećih mjesta. U njoj je smještena kopija čudesne slike Blažene Djevice Marije iz Czestochowe. Uz crkvu jedan od najljepših ukrasa Marijine doline jesu mramorne postaje križnoga puta s likovima u prirodnoj veličini, postavljene duž staze koja vijuga kroz zelenu livadu okruženu gustom šumom. Posve je uobičajeno da hodočasnike koji obavljaju ovu pobožnost bezbrižno promatraju klokani kojih ondje ima u velikom broju. Sljedeća stvar koja ovo mjesto čini tako atraktivnim i univerzalnim za brojne vjernike jest velik broj kapelica koje su nastale zalaganjem vjernika koji dolaze sa svih strana svijeta. Tijekom vremena različite etničke skupine u ovoj dolini izgradile su kapelice posvećene Mariji koje ih podsjećaju na marijanska svetišta u zemljama iz kojih potječu. Među brojnim narodima koji su izgradili svoje zavjetne kapelice su i australski Hrvati koji imaju svoju kapelicu koja ih podsjeća na veliku ljubav našega naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prema nebeskoj Majci.

Ljepota ovoga mjesta je što sve narodne skupine u Australiji imaju svoja godišnja hodočašća u ovom svetištu. Još ljepše je što se u njemu gaji zdrava tradicionalna katolička pobožnost koja već postaje rijetkost diljem Australije. Središte svega je slavlje svete mise, a zatim sakrament svete ispovijedi, klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu i euharistijska procesija, sveta krunica, pobožnost križnoga puta, kao i održavanje duhovnih vježbi i seminara u Pastoralnom centru koji je dio ovoga svetišta.


Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!