Crkva danas slavi spomendan svetoga Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije. Joakim i Ana ne spominju se ni na jednom mjestu u Svetom Pismu. Njihov spomen i slavljenje u Crkvi proizašao je iz apokrifnog spisa, Jakovljevo Protoevanđelje iz 2. stoljeća. Prema tom spisu Joakim je bio dobrostojeći i bogobojazni Jeruzalemac koji sa svojom ostarjelom ženom Anom nije mogao imati djece. Sve svoje prihode dijelio je na dva dijela, jedan je davao narodu, a drugi kao žrtvu Gospodinu. Zbog žarke želje za porodom otišao je 40 dana u postinju moliti i postiti, a isto je učinila i Ana. Zbog njihove pravednosti Bog im je u poodmakloj dobi darovao djevojčicu Mariju. Spis nadalje govori kako su djevojčicu Mariju roditelji prikazali Gospodinu i dali je da neko vrijeme služi u Hramu.
Štovanje roditelja Blažene Djevice Marije započelo je na Istoku u 6. stoljeću dok je njihovo štovanje na zapadu vezano uz srednji vijek. Štovanju na zapadu najviše je doprinijelo djelo Ivana Trithemiusa „Rasprava o pohvalama svete Ane (1494.)”. Sveta Ana tako je postala omiljena svetica srednjega vijeka. Njezino štovanje proširilo se brzo u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj. Njoj se utječu žene željne poroda, trudnice, porodilje i majke. Joakimu i Ani moli se za sretnu smrt. U Njemačkoj su svetu Anu štovali rudari, rezbari drveta i zlatari. Na papinskome dvoru osobito su je štovali konjušari koji su uz ovaj blagdan organizirali svečanu gradsku procesiju. Svjedok toga kulta je crkva svete Ane u Vatikanu, podignuta 1505. godine. Likovi svetoga Joakima i Ane široko su prihvaćeni i u hrvatskom narodu i njihov spomendan svečano se slavi diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
