Prikazi anđela kao krilatih nadnaravnih stvorenja su sveprisutni u umjetnosti, a vjerovanje u njih ukorijenjeno je u abrahamskim religijskim tradicijama. Kršćansko shvaćanje anđela proizlazi iz jevrejske karakterizacije anđela kao čistog duha, tj. bića koja su Božji glasnici (od grčkog angelos – „glasnik”), stvoreni prije nego samo čovječanstvo.
Gdje se u Svetom pismu pojavljuju anđeli?
Anđeli se kroz Bibliju pojavljuju i u snovima i u tjelesnom obliku: Knjiga Otkrivenja prepričava viziju sedam anđela s trubama, koji stoje pred Bogom (usp. Otk 8,1-2), a u Starom zavjetu Jakov sanja ljestve s anđelima koji se penju i spuštaju (Post 28,10-12).
Anđeli se više puta pojavljuju kao oni koji su poslani da pokažu Božju snagu: Nakon što su Adam i Eva izbačeni iz vrta, Anđeo je onaj koji je ostao čuvati drvo života (Post 3,20-24). Također, Bog je poslao upravo anđela da izvrši kaznu nad Kraljem Davidom i Izraelcima, ali je nakon kraljevog pokajanja i žrtve anđeo odustao od nauma da uništi Jeruzalem (2 Sm 24).
Anđeli se pojavljuju kao zaštitnici: U Knjizi Izlaska, Bog anđela šalje Mojsiju da ga čuva i vodi u Obećanu zemlju (3,2; 23,20-22). Također, u trećem poglavlju Knjige proroka Danijela, anđeo spašava tri mladića (Šadraka, Mešaka i Abednega) od mučenja od strane kralja Nabukodonozora, a jedan od najpoznatijih primjera anđela u ulozi zaštitnika u Bibliji je anđeosko spašavanje Danijela iz lavlje jame (Dn 6,19-22).
Anđeli nude pomoć: Anđeo je Iliji donio hranu, dajući mu snagu za njegov susret s Gospodinom na gori Horeb (1 Kr 19), a u trećem poglavlju Knjige proroka Zaharije, Jošuu je anđeo vratio kao svećenika.
Anđeli u Novom zavjetu: Prvo poglavlje Evanđelja po Luki prikazuje anđela Gabrijela koji se ukazao Zahariji, ocu Ivana Krstitelja, kako bi mu ispričao o Elizabetinoj čudesnoj trudnoći. Kasnije razgovara s Marijom na Navještenje, kada najavljuje da će ona postati majka Gospodina. Evanđelja bilježe pojavljivanja anđela kroz Kristov život, počevši od naviještanja njegova rođenja pastirima: „Slava je Bogu u visini, i na zemlji Mir u ljudima njegove milosti.” (Lk 2,14). Kasnije mu anđeli služe i u vrijeme njegove kušnje u pustinji (Mt 4,11) i jačaju ga tijekom njegove agonije u Getsemanskom vrtu (Lk 22,43).
Vrste anđela
Crkveni su se oci složili da postoje različite klasifikacije anđela u odnosu na njihove aktivnosti i misije. Kako sveti Toma Akvinski navodi u svojoj Summa Theologica postoje tri sfere anđela, od kojih svaka sadrži tri reda ili zbora.
I. sfera – Nebeski savjetnici.
Serafini su u najvišem zboru anđeoske hijerarhije. U Knjizi proroka Izaije opisani su kao oni koji neprestano hvale Boga i koji su čuvari Božjeg prijestolja. Smatra se da Serafini imaju vatrenu narav te da imaju šest krila: po dva za pokrivanje lica, dva za pokrivanje nogu i dva za letenje. Sveti Toma Akvinski ih opisuje kao one što „u sebi imaju vječno svjetlo i savršeno prosvjetljuju druge”.
Sljedeći su kerubini. U zapadnjačkoj umjetnosti su često prikazani kao mali, debeljuškasti, krilati dječaci. U Ezekielovoj knjizi opisani su kao čuvari Božjeg prijestolja i imaju četiri lica: čovjeka, vola, lava i orla – simbole koji su kasnije pripisani četvorici evanđelista. Knjiga Postanka također kaže da kerubini čuvaju put do Drva života u Edenskom vrtu.
Treći red su prijestolja, koji služe kao starješine i simboli pravde. Serafini, kerubini i prijestolja vide i štuju Boga u njegovoj prisutnosti, ali anđeli koji su u nižoj hijerarhiji Bogu mogu pristupiti samo preko prijestolja.
II. sfera – Nebeski upravitelji.
Druga sfera anđela pomaže u Božjem planu za svemir. Među njima su: gospodstva – reguliraju dužnosti nižih anđela; vrline – održavaju svemir u ravnoteži; vlasti – anđeli ratnici nositelji savjesti i čuvari povijesti.
III. sfera – Nebeski glasnici.
Vrhovništva su najviši red anđela u ovoj sferi. Dužnost im je izvršavanje naredbi od Gospodstva i naviještanje blagoslova ljudima, te nadgledanje velikih skupina ljudi i obrana religije.
Sljedeći red su arkanđeli koji su Božji glasnici i služe kao zapovjednici anđeoske vojske. Prema kršćanskoj doktrini postoji sedam arkanđela: sv. Mihael – vojskovođa nebeske vojske; sv. Gabrijel – Božji glasnik; sv. Rafael – „Onaj koji liječi”; sv. Uriel – Božja vatra ili svjetlo; sv. Barakiel ili Maltijel – Božji blagoslov; sv. Jehudiel ili Jofijel – Kažnjavatelj Božji: sv. Sealtiel ili Zeadijel – Božji glasnik.
Posljednji red su jednostavno anđeli koji su glasnici čovječanstvu i ujedno najbliži ljudskom rodu. Rade pod vodstvom arkanđela i njihov je posao da štite ljude i prenose Božje zapovijedi. Tu spadaju i anđeli čuvari na čiju prisutnost nas i Isus sam podsjeća kada nam zapovijeda da ne preziremo djecu: „Pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih malenih, jer anđeli njihovi, kažem vam, na nebesima stalno gledaju lice mojega Oca nebeskog.” (Mt 18,10).
Blagdani anđela
Neki anđeli imaju blagdane, kao npr. tri arkanđela – Mihael, Gabrijel i Rafael – čiji blagdan se slavi 29. rujna, dok se 2. listopada slavi spomendan Svetih anđela čuvara.