Slavko Slišković rođen je 16. siječnja 1975. u Doboju, zavičajno u župi Lug – Brankovići nedaleko od Žepča. Teologiju je studirao u Zagrebu, magistrirao u Fribourgu (Švicarska), a povijest je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. godine radi na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje crkvenu povijest, pročelnik je Katedre crkvene povijesti na Fakultetu, a u nekoliko je navrata bio prodekan Fakulteta. U Hrvatskoj dominikanskoj provinciji vršio je službe tajnika Provincije, bio je član Provincijskoga vijeća te samostanski prior, a u rujnu 2016. godine izabran je za provincijala.
Mnogopoštovani oče Slavko, prošle ste godine imenovani provincijalom Hrvatske dominikanske provincije – čestitamo Vam na novoj službi. Ujedno Vam želimo sretan Uskrs.
Zahvaljujem na čestitkama te ujedno Vama i Vašim čitateljima želim radost Uskrsa. Oprostit ćete mi ako se kratko osvrnem na Vašu prvu konstataciju o mome imenovanju za provincijala. Naime, mi dominikanci smo osobito ponosni na svoju demokratsku tradiciju koja seže do samih početaka Reda, stoga moram kazati da nisam imenovan od bilo koje više vlasti na ovu službu, nego sam izabran glasovima svoje subraće. Istina, u Crkvi se uglavnom na pojedine službe imenuje pa se onda i odgovara višoj vlasti i od nje crpi autoritet. Subraća Hrvatske dominikanske provincije koja su me izabrala izvor su moga autoriteta i korektiv moga djelovanja i to shvaćam kao razlog čestitanja.
Evanđelja izvješćuju o brojnim čudima koja je Isus činio, a među njima se posebno ističe čudesno uskrsnuće od mrtvih. Je li Uskrs svetkovina rezervirana samo za kršćane, ili je dio cjelokupnoga društva, koje je danas u mnogomu sekularno?
Isusovo uskrsnuće temelj je kršćanske vjere. Sveti Pavao više puta ponavlja da bi bez njega bila uzaludna naša vjera. Isus bi bio tek jedan od učitelja mudrosti, i to ne odveć uspješan. No, on je upravo uskrsnućem potvrdio sve što je naučavao. U svjetlu Uskrsa mi promatramo njegov nauk, život, muku i smrt i postaju nam smisleni.
Ako je svetkovina Uskrsa rezervirana za nas vjernike, poruka Uskrsa nije. Ona je univerzalna: ljubav je jača od mržnje, dobro od zla i život od smrti. Čak nam i ljudska povijest potvrđuje, unatoč tome što ponekad ne izgleda tako, da zlo nikada nije moglo izvojevati konačnu pobjedu, nikada mržnja nije mogla nadvladati ljubav, nikada smrt nije mogla pobijediti život. Mogli su dobiti jednu bitku, ali nikada cijeli rat.
Kako kaže papa Ratzinger, Bog je po čovjeku Isusu postao vidljiv Bog. Koja je središnja poruka života i djelovanja Isusa, koji je za nas umro i uskrsnuo?
Uz ranije spomenute poruke Uskrsa, Isus nas svojim utjelovljenjem poučava o veličini čovještva. Čovjek je stvoren na sliku Božju. Biti čovjek najviše je što možemo biti. Toliko je vrijedno da je Bog sam postao čovjekom.
Smisao kršćanstva je, a uglavnom i svake druge religije, naučiti nas biti ljudima te poštovati ljudsko dostojanstvo u sebi i drugima. Uz ranije spomenutu univerzalnu poruku Uskrsa to postaje znatno lakše, unatoč suprotnoj logici svijeta.
Svježi su dojmovi osamstotoga jubileja Reda propovjednika, koji se u Crkvi dijelom poklopio sa slavljem Godine milosrđa. Što je objekt dominikanskoga tropleta „hvaliti, blagoslivljati i propovijedati”?
Svojevrsno geslo dominikanskoga reda, kojega je 1216. godine potvrdio papa Honorije III., otkriva samu narav našega poslanja. Dominikanci su s jedne strane prihvatili vrijednosti ranijih iskustava posvećenoga života te ih spojili s novim zahtjevom propovijedanja. Tako su zajednička liturgijska slavlja, osobito euharistiju i časoslov, ustrajnost u učenju i samostansko opsluživanje ujedinili s apostolskim poslanjem propovijedanja. „Hvaliti i blagoslivljati” referiraju se na liturgiju tijekom koje se ponavlja „hvalimo te i blagoslivljamo te”, a onda iz onoga što se u zajednici slavi, uči i živi dolazi „propovijedati”. Ova tri elementa sveti Toma Akvinski sažeo je u rečenicu: Contemplari e tcontemplata aliis tradere, odnosno razmatrati i plodove razmatranja drugima predati.
(…)
Cijeli razgovor s dr. fr. Slavkom Sliškovićem pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.
