Početkom listopada na ulicama Pariza okupilo se tisuće ljudi kako bi prosvjedovali protiv novih reformi u Francuskoj kojima se želi omogućiti lezbijskim parovima i ženama koje žive same da zatrudne putem umjetne oplodnje. Najveća je to promjena na socijalnom području još od legalizacije vjenčanja istospolnih zajednica u 2013. godine.
Prema nekim podacima, okupljeno je oko 75.000 Parižana, dok drugi govore o čak 600.000 prosvjednika. Marširali su od zgrade Francuskoga senata prema monolitnom neboderu Montparnasse, uzvikujući „Liberté, égalité, paternité”, hrvatski „Sloboda, ravnopravnost i očinstvo”, aludirajući na službeno geslo Francuske Republike koje inače završava riječju fraternité, odnosno bratstvo.
Protiv legalizacije
Mnogi su na glavama imali tzv. frigijske kape u crvenoj boji koje simboliziraju slobodu Francuske Republike, osobito nakon što su je 1789. godine u jeku Francuske revolucije na glavama nosili i jakobinci. „Već dvije godine naši napori da razgovaramo nikamo ne vode. Ulica je jedino mjesto s kojeg će nas netko čuti”, objasnio je predsjednik udruge Prosvjed za svakoga Ludovine de la Rochere.
Podsjećamo, francuski predsjednik Emmanuel Macron već je tijekom svoje kampanje za predsjedničke izbore 2017. godine obećao podržavati ovaj zakon, unatoč dubokom protivljenju svojih desničarskih protivnika, zatim katolika i pripadnika drugih vjerskih zajednica. Veliki prosvjedi bili su upriličeni i 2012. i 2013. godine protiv Macronova socijalističkog prethodnika Francoisa Hollandea koji je ozakonio istospolne zajednice dajući im epitet braka.
Protivnici predloženog zakona ističu kako se time djeci oduzima nužno potrebna figura oca i kako prijeti tradicionalnoj strukturi obitelji, otvarajući vrata legalizaciji surogat majčinstva, prije svega za muške istospolne zajednice.
Ljude su na prosvjed pozivali i iz redova Katoličke Crkve. Katolički nadbiskup Pariza mons. Michel Aupetit iznio je oštre kritike na račun ove promjene bioetičkoga zakona: „Prokreacija na ovaj način, kako bi nastalo dijete po želji, zdravstvo čini ovisnim o tržištu umjetne oplodnje, na kojemu vladaju financijski interesi. Dijete ne smije postati predmet individualističkih želja i potreba.”
O trošku zdravstvenog sustava
Dugo je vremena ova tematika, koja se tiče in vitro ili druge potpomognute oplodnje žena koje svjesno žele živjeti samačkim životom ili u zajednici s drugom ženom, bila tabu tema u Francuskoj. Stoga su brojne žene odlazile u inozemstvo kako bi začele život. Istovremeno pojavljuje se zakonska problematika priznavanja majčinstva drugoj ženi u lezbijskoj zajednici.
Novi zakon predlaže da francuski zdravstveni sustav pokriva novčane troškove postupka umjetne oplodnje za sve žene mlađe od 43 godine. Nadalje, dopušta djeci začetoj s doniranim sjemenom da po navršavanju punoljetnosti doznaju donora, što se danas još uvijek ne dopušta.
Ukoliko bude usvojen, ovim bi zakonom Francuska došla u skupinu malobrojnih europskih zemalja koje dopuštaju medicinski potpomognutu oplodnju svim ženama. Do danas su to Velika Britanija, Španjolska, Portugal, Nizozemska, Irska, Belgija i skandinavske zemlje.
