Rezultati su vidljivi i kod jednih i kod drugih. Jedni su fit i u kondiciji koliko im to godine dopuštaju, a drugi su uglavnom bez kondicije i nezainteresirani za ikakve tjelesne aktivnosti. Istraživanja pokazuju da je sve veći postotak mlade populacije s viškom kilograma te da se brojka samo povećava. Međutim, nije za odbaciti i pojavu poremećaja u prehrani (bulimija, anoreksija), kad mlada bića imaju pogrešno usmjerenu predstavu o hrani i svome izgledu. Puno je toga što bi trebalo spomenuti. Kad zazvoni na uzbunu, roditelji su na prvoj borbenoj crti. Teško im je prihvatiti istinu o svome djetetu te izmišljaju razne izlike da opravdaju stanje u kojem se dijete nalazi. Kad ih se upozori da dijete uzrasta od recimo 5 – 6 godina ima previše kilograma i da to ugrožava njegovo zdravlje, oni odgovaraju da ne mogu djetetu uskratiti slatkiše ili fast food jer djeca to vole. Pitanje je otkuda djeci ova navika. Brojke govore da kod upisa u prvi razred osnovne škole čak 10 % djece ima prekomjernu tjelesnu težinu.
Stiže epidemija pretilosti
U Americi se pretilost naziva „kugom novoga doba” i prisutna je i kod odraslih i kod djece. Pretilost mogu uzrokovati različiti čimbenici, počevši od genetskih zadanosti do načina života i prehrane. Upravo je usvajanje zdravih životnih navika u djetinjstvu najbolji način prevencije različitih bolesti kasnije u životu. Djeca kojoj se od malih nogu usađuju životne vrijednosti, a tu se podrazumijeva i odnos prema hrani i/ili tjelovježbi, odrastat će u zdrave ljude. Pretila djeca približno su tri puta više ugrožena od različitih bolesti nego djeca koja imaju uravnoteženu prehranu i čiji roditelji nastoje osigurati im zdrav i redovit obrok. Znanstveno je dokazano da djeca trebaju 60 minuta tjelesne aktivnosti svaki dan. Roditelji bi mogli skupa s djecom razvijati zdrave navike, provoditi vrijeme u prirodi i prakticirati zdrave tjelesne aktivnosti. Međutim, stvarnost je uglavnom drukčija i to se oslikava u današnjem društvu.
Kao primjer, navest ću dva istraživanja provedena u Hrvatskoj u različitim vremenskim razdobljima. Prvo istraživanje, provedeno 2003. godine, pokazalo je da je u Hrvatskoj bilo 5 % djece s prekomjernom težinom i svega 2 – 3 % pretile. Za razliku od ovoga, istraživanje provedeno 2011. godine, na uzorku od 11 000 djece, pokazalo je da je pretilost kod djece u porastu. Rezultatima je utvrđeno da je 24 % prekomjerno teške i 13 % debele djece. Gledajući postotke i njihov nerazmjer, izgleda da epidemija pretilosti ubrzano dolazi. Europska komisija upozorava da u zemljama Europske unije čak 22 milijuna djece ima problema s prekomjernom tjelesnom težinom, a taj se broj svake godine povećava za 400 000. Također je važno istaknuti da kod djece i mladih koji imaju višak kilograma postoji veća opasnost da će u odrasloj dobi imati ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su… (..)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]
