Kad ste posljednji put popili kavu za ponijeti ili vodu iz plastične boce? Vjerojatno ne tako davno. Plastična ambalaža toliko se udomaćila da mnogi više ni ne primjećuju koliko je često koriste i nakon jedne uporabe bacaju. Statistike kažu da samo u Europi u smeću završi nekoliko milijuna tona ambalaže za jednokratnu uporabu. Pritom, opće je poznato da se plastika ne razgrađuje, već da se samo raspada na sitne komadiće, takozvanu mikro-plastiku.
Prema podacima Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), djelovanjem vjetra, kiše ili kanalizacije u Sredozemnom i drugim europskim morima godišnje završi do 500 tisuća tona makro-plastike i do 130 tisuća tona mikro-plastike. S fatalnim posljedicama, i to ne samo za životinje, nego i za ljude.
Naime, preko riba i morskih plodova mikro-plastika na kraju završi u našem trbuhu. Ljubitelji jastoga i drugih ljuskara iz Sredozemnoga mora, prema procjenama WWF-a godišnje pojedu i do 11 tisuća komada mikro-plastike. Bez obzira što utjecaj plastike na ljudski organizam nije dovoljno istražen, stručnjaci upozoravaju da kemikalije iz mikro-plastike mogu izazvati ozbiljne bolesti.
Plastični otpad je opasan, no što se konkretno poduzima protiv njega? Od 2021. godine EU iz prodaje povlači slamke, plastične tanjure, plastični pribor za jelo i druge plastične proizvode za jednokratnu upotrebu za koje već sada postoji alternativa. Osim toga, do 2030. godine, sav plastični otpad trebao bi se reciklirati. Ali ne moramo čekati do tada jer mi već sada možemo početi s izbjegavanjem plastične ambalaže. A to uopće nije teško. Jer dobra kava ionako bolje paše iz porculanske šalice nego iz šalica u kojima se servira coffee to go.
