„Ja sam ti najnesposobniji stvor na svijetu“, tvrdi jedan Sarajlija. „Svaki pužić na dnu mora zna sebi kuću sagraditi, a ja, sve kad bi mi netko i dao sav materijal, ne bih s tim znao ništa.“ Reklo bi se, dakle, da život u gradu udaljuje čovjeka od prirode, odnosno od njega samog…
Čini se da to baš i nije tako, jer prvi su gradovi nastali iz najljudskije potrebe, a to je preživljavanje. Upravo je to slučaj s Jerihonom, smatra se, najstarijim gradom na svijetu: ratari s toga područja bili su prinuđeni zidom ograditi svoje žitnice, a njegovo hebrejsko ime Yerīhō dovodi se u vezu s glagolom koji znači mljeti, žrvnjati.
Staroslavenski, pa tako i hrvatski jezik, upućuje da je grad prije svega ogradom ograđen prostor. Vidi se to i po tome što su bliski rođaci našega grada također ograđeni prostori koji u raznim jezicima znače vrt (lat. hortus, njem. Garten, engl. garden, franc. jardin itd.) ili dvorište (engl. yard), a ideju ograđivanja nalazimo i u engl. riječi town (grad), koja je bliska njem. Zaun (ograda).
Pojam urbanizacije potječe pak od latinskog naziva za Rim – urbs – odnosno od pridjeva urbanus, gradski, tj. rimski. Nejasno podrijetlo riječ urbs neki jezikoslovci izvode iz istog izvora kao i našu vrbu: navodno, prvi urbanisti svoj su urbs ogradili vrbovim koljem. Ostale pak gradove Rimljani su zvali civitas, otkuda civil (lat. civis – građanin), tal. città i engl. city (grad), kao i naš Cavtat. Francuski naziv za grad, la ville, potječe od lat. riječi villa, tj. dvorac, jer su se zbog najezde barbara srednjovjekovni gradovi formirali, poput Splita, uz negdašnje rimske dvorce. Njemački pojam za grad die Stadt istog je podrijetla kao naši glagoli stajati, odnosno biti postojan.
Svaki svoj grad-državu Grci su zvali polis (otuda policija i politika), a tome pojmu blizak je lat. populus, narod. Grad je za njih dakle mjesto gdje žive ljudi istoga podrijetla. Pojam arhitekture dobili smo od Latina, ali je i on skovan od grčkih riječi: arkhōn – poglavar, glavni + tektōn – graditelj, tesar. Arhitekt je dakle glavni graditelj, no glavna briga očito mu nije pravljenje ograda nego krovova, a to se vidi i iz bliskosti između grč. tektōn i lat. tegere, pokriti, odnosno tectum, krov.
A što sa selom? Iako su naše selo i sjediti istoga podrijetla, pogrešno bi bilo iz prvoga zaključivati na drugo. Pridjev ruralan (seoski) blisko je vezan s njem. imenicom Raum, koja izvorno znači prostor – bez ograda. A tu itekako ima posla.
