Predsjednik Brazila Jair Messias Bolsonaro u zadnje je vrijeme pokazao kako želi dijelove amazonske prašume iskoristiti u korist napretka i ekonomskoga razvoga svoje države. Slično kao ovaj desničar, i bolivijski predsjednik Evo Morales, koji je inače ljevičar, želi iskoristiti prirodne resurse svojih prašuma. Premda i sam potječe iz obitelji domorodačke populacije Indijanaca, Morales je nedavno dopustio jednoj ajmaranskoj (indijanskoj) obitelji da planiranim šumskim požarima i sječom stvori obradivo zemljište u čak dvije provincije: Beni i Santa Cruz. Na tom području planira se uzgoj stoke, a meso proizvedeno u ovim nekoć prašumskim predjelima uglavnom će otkupiti kinesko tržište.
Borci za zaštitu prava prirode jasno su osudili ovaj potez, iako među bolivijskim narodom nema reakcija. O ovomu događaju nema mnogo buke ni u zapadnjačkim medijima koji uvijek spremno dočekaju svaki Moralesov krivi korak kako bi ga osudili. Čini se da je tako zbog činjenice da je i on sam pripadnik domorodačkoga plemena. No sagleda li se čitava situacija, treba postaviti pitanje – je li doista dobro uništavati milijune hektara prašume za razvoj vlastite države? Jer upravo je toliko šume uništeno od 2005. godine, otkako je Morales izabran za predsjednika Bolivije.
Katolički nadbiskup Sergio Alfredo Gualberti Calandrina iz Santa Cruza potvrdio je: „Požari pogađaju čitavu Boliviju, naše nacionalne parkove i parkove prirode pod zaštitom države.” Vatra je već nanijela velike štete, primjerice u područjima savane te je uništen dio prirodne raznolikosti u Boliviji.
Bolivija, zemlja u srednjem dijelu Južne Amerike, prostire se na površini dvostruko većoj od Francuske. Biološki je vrlo raznolika, s velikim visoravnima. Velik je izvoznik prirodnoga plina i rudača, no stanovništvo većinski živi s primanjima ispod svjetskoga prosjeka.