Početna stranica » Najnovija statistika Katoličke Crkve

Najnovija statistika Katoličke Crkve

123 pregleda

Od ukupno 7,408 milijardi ljudi na Zemlji, njih 1,313 milijarde priznaju se katolicima. Ovo je pregled trenutne statistike.

Novi statistički godišnjak Katoličke Crkve objavio je nove brojke za 2017. godinu. S jedne strane nema većih iznenađenja, ali s druge strane nude se nove perspektive na temu različitih rasprava o stanju Crkve u svijetu. Naglašavamo da je u ovom tekstu riječ o statistici Katoličke Crkve, a ne kršćanskih Crkava uopće.

Ukupno je u svijetu nešto više od 1,3 milijarde katolika. Oko polovice njih, ukupno 48,5 %, živi u Sjevernoj i Južnoj Americi. Jedna petina (21,8 %) katolika živi u Europi, a tek je svaki deseti (11,1 %) Azijat. Tamo i u Africi (17 % svjetskih katolika) zabilježen je najjači brojčani rast u Crkvi. Tako je, u odnosu na prethodnu godinu, broj porastao za 2,5 % u Africi, a 1,5 % u Aziji. U Europi je broj katolika ostao približno isti.

Najkatoličkiji kontinent još uvijek je Latinska Amerika. Ondje katolici čine 86,6 % od ukupnoga broja stanovnika. U Europskim zemljama taj udio iznosi oko 50 %, dok je najmnogoljudniji kontinent Azija naseljen katolicima s udjelom od tek 3,3 %. Istovremeno Azija nudi najveći broj novih duhovnih zvanja. U ovom je trenutku približno svaki treći bogoslov iz Azije. Oko 27 % bogoslova u svijetu podrijetlom je iz obiju Amerika, a jednako toliko iz Afrike. Bogoslova koji bi bili podrijetlom iz Europe u svijetu je tek 15 %. To je dokaz kako se mijenja slika Katoličke Crkve u svijetu.

Krajem 2017. godine u službi Crkve bilo je „zaposleno“ 4,67 milijuna ljudi. To su svećenici, katehete, redovnici i redovnice te đakoni. Taj je broj porastao za 0,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj svećenika u svijetu (414  582) i svećeničkih kandidata (115 328) umanjeni su pak u odnosu na prethodnu godinu: – 0,1 % za svećenike i – 0,7 % za bogoslove. Broj svećenika u zadnjih 10 godina nije opadao. Najveći pad brojnosti svećenika zabilježen je u Europi i u Americi.

U Europi nema mnogo mjesta za rasprave o krizi duhovnih zvanja. Naime, s obzirom na broj katolika uopće i broj svećenika, u Europi jedan svećenik pokriva 1646 katolika. U Sjevernoj Americi jedan je svećenik na 1948 vjernika, a Južnoj Americi dolazi jedan svećenik na 7203 vjernika. U Aziji jedan svećenik pokriva potrebe 2157 vjernika, a u Africi 5042 vjernika. S obzirom na to, najveća kriza duhovnih zvanja vidljiva je u Južnoj Americi i u Africi, a nipošto u Europi.

Slično je i po pitanju broja vjernika u pojedinim župama. Matematički su vjerničke zajednice u Južnoj Americi šest puta veće nego u Europi. Na tom kontinentu župe u prosjeku broje 14 000 vjernika, dok je taj broj u Europi oko 2400. Najviše župa koje vode laici ima u Sjevernoj Americi – takvih je 190 od ukupno 21 000, u postocima 0,9 %. U Europi je taj postotak 0,36%.