Početna stranica » Klekovača – Poznata po svojim prelijepim šumama

Klekovača – Poznata po svojim prelijepim šumama

226 pregleda

Klekovača predstavlja najvišu planinu Bosanske Krajine, s vrhom Velike Klekovače koji dostiže 1962 m i nešto nižim Male Klekovače od 1761 m. Planina je izolirana jer se nalazi u okruženju nekoliko veoma interesantnih planina, planine Srnetice 1375 m, Grmeča 1604 m, Osječenice 1791 m, Lunjevače 1706 m i Crne Gore 1650 m.

Sam planinski masiv proteže se dužinom od 43 km, a uzdiže se 1500 m iznad doline rijeke Unca na Zapadnoj strani i 1300 m iznad Bravskog i Petrovačkog polja koja odvajaju Klekovaču od Grmeča sa sjeverne strane.

Klekovača je izgrađena od krednih vapnenaca, same vrhove planine odlikuju velike stijene koje se protežu grebenom od Velike do Male Klekovače. U tom dijelu padine nalazi se i nekoliko velikih livada i prostranih nakupina stijena u obliku amfiteatara. Na visini od 1000 do 1600 m može se primijetiti značajna promjene vegetacije s prijelazom iz visoke šume četinjača s jakom igličastom steljom prema bukovoj šumi ispresijecanoj proplancima i visoko planinskim livadama.

Rijetke biljke i endemski leptir

U klimatskom pogledu područje planine Klekovače je veoma interesantno. Kako je od tople zone Drvarske doline odvojeno Lunjevačom, na planini prevladava kontinentalno-planinska klima alpskog tipa, s mjestimično pretplaninskom klimom. Najznačajnije odlike ove pretplaninske te kontinentalno-planinske klime ogledaju se u oborinama u jesenjim i u proljetnim mjesecima te obilnim snježnim padalinama tijekom zime, uz jako niske temperature.

Planina je poznata po svojim prelijepim šumama. tako se na nižim nadmorskim visinama prostiru jelovo bukove šume, s grupama prelijepih stabala običnog bora visokih preko 40 metara. U tim šumama nalazimo nekoliko veoma rijetkih biljka kao što je lovorastilikovac,trolisna režuha, puzava oštropelutka. Na nešto višim pozicijama od 1200 m javlja se smreka koja lagano mijenja jelu i gradi veoma interesantan pojas od 1600 m nadmorske visine. Smrekove šume potom postepeno prelaze u šume bora krivulja, u narodu poznatog kao klekovina. Za te šume krivulja je interesantno pojavljivanje rijetke vrste mukinjica u tolikom broju, da bi se moglo govoriti o njegovoj šumi. Na visini od 1740 m javlja se razna grmasta flora, kojom su obrasle stijene sve do 1900 m, a samo su pojedini jako strmi dijelovi i grebeni ostali ogoljeni.

Vrh i grebeni Male Klekovače obrasli su šumom bora krivulja u kojoj nalazimo zrakaste žutilovke, a po oštrinama se može naći pokoja žutika. Na stijenama se još mogu naći i brojne paprati, a na rubovima šume bora krivulja i mozaički smještenim livadama runolist. Runolist raste u centralnim europskim planinskim krajevima na visini između 900 i 3000 m i u još nekim Azijskim planinama gdje su klimatski uvjeti slični našima. U predalpskoj šumi ima po višim mjestima pomiješane bukve, veoma interesantnog oblika svojstvenog za gornje granice šumske vegetacije, a u ovim šumama je svojstvena i pojava endemskog leptira, zvanoga Apolonov leptir koji je također karakterističan za prialpske i alpske predjele Europe i Azije na visinama između 1000 i 2800 m. Jedan je od najljepših leptirova, ali istovremeno je i u opasnosti da nestane, jer je vrlo osjetljiv na promjene. Razmnožava se samo jednom godišnje tako što jaje zimi „spava zimski sam”, a ukoliko gusjenica i iziđe u jesen neće se razviti do sljedećeg proljeće. Larva se u svojoj kukuljici smjesti na samu zemlju ili ispod kamena.

Prirodni biser prašuma Lom

Prirodne vrijednosti Klekovače ogledaju se, prije svega, u šumama bukve, jele i smrče. Na ovoj planini se može naći 306 vrsta gljiva, više od 1000 biljnih vrsta, 59 vrsta ptica. Tu su strogi rezervati prirode, područja divljine, šumski rezervati, nalazišta rijetkih biljnih vrsta i prelijepi pejzaži, a među njima pravi prirodni biser koji se nalazi između Klekovače i planine Lunjevače, prašuma Lom. Lomska prašuma se prostire na površini od 298 ha koja je i zakonom zaštićena od 1956. godine, a zadnjeg desetljeća je predmet brojnih istraživanja.

Kada je u pitanju fauna na planini nalazimo tri vrste velikih europskih zvijeri (ris, medvjed i vuk), a pored njih tu su još kune, tvora, lasice, lisice i jazavci.

Kada su u pitanju ptice, one predstavljaju brojnu grupu. Planina se odlikuje velikim brojem dupljaša te sova i grabljivica, a u visokim šumama registrirane su velike šumske koke kao što je tetrijeb i lještarka, a tu je i bogatstvo malih ptica.

U hidrološkom pogledu planina je iznimno siromašna izvorima vode te ispod planine ima samo par manjih izvora, ali se voda podzemljima prelijeva prema izvoru rijeke Sane i Plive te u nešto manjih potoka koji se ulijevaju u Unac iznad Drvara.