Početna stranica » Katedrala nebeskih anđela

Katedrala nebeskih anđela

176 pregleda

Katedrala Zvartnoc jedna je od najvećih povijesnih vrijednosti Armenije, a svojim izgledom i veličinom plijenila je pažnju u onom vremenu. Danas postoje samo ostaci te monumentalne građevine koji svjedoče o zlatnim vremenima armenske vjere, kulture i graditeljstva. Za lijepa vremena iz same katedrale širi se najljepši pogled na planinu Ararat.

Gradnja katedrale Zvartnoc započela je u teškim vremenima za Armeniju. Naime, u to  vrijeme velik dio Armenije bio je pod bizantskom kontrolom. Bio je to period prvih provala u područje muslimanskih Arapa koji su pustošili zakavkaske zemlje. Gradnja katedrale započela je 643. godine za vrijeme katolikosa Nersesa III. Graditelja. Katedrala je bila posvećena svetom Grguru Prosvjetitelju, a izgrađena je na mjestu na kojemu su se navodno svojevremeno sastali kralj Tiridat III. i sv. Grgur. Tim susretom kršćanstvo je postalo državnom religijom.

Prema srednjovjekovnomu armenskom povjesničaru Mojsiju Kagankatvaciju, katedrala je djelomično završena i posvećena 652. godine, nakon čega je, sve do 659. godine, nastavljena njezina izgradnja. Nakon arapske okupacije i intenziviranja ratova između bizantskih i arapskih vojski na nekadašnjoj istočnoj granici, katolikos Nerses prenosi rezidenciju katolikosa iz Dvina u Zvartnoc, čime ova katedrala postaje crkveno središte Armenije.

U tom statusu Zvartnoc je ostao do kraja 10. stoljeća. O rušenju katedrale postoje dvije teorije, dok sami povijesni izvori nisu sasvim pouzdani. Moguće je da je katedrala porušena u prodoru Arapa, a postoji mogućnost da je katedrala srušena u razornu potresu.

Jedinstvena arhitektura

Sama katedrala je specifičnoga oblika, okrugla s tri kružne osnove, odnosno tri kata te visinom od 45 m. Katedrala u Zvartnocu poslužila je kao uzor kod dizanja katedrale u gradu Aniju za vrijeme vladavine Gagika I. Bagratunija u zadnjem desetljeću 10. i početkom 11. stoljeća. Ta je crkva trebala biti rekreacija Zvartnoca.

Za razliku od brojnih armenskih crkava koje su rušene tijekom povijesti, porušena katedrala u Zvartnocu ostaje neobnovljena i zakopana do početka 20. stoljeća, kada se počinje s njezinim otkopavanjem. Veći dio iskopan je između 1901. i 1907. godine, kada se otkrivaju temelji katedrale, kao i ostaci katolikosove palače i vinarije. Iskopavanja nadalje otkrivaju da je Zvartnoc stajao na ostacima građevina koje datiraju iz vladavine kraljevstva Urartu, preciznije iz vremena kralja Ruse II., o čemu svjedoči i jedna kamena stela s klinastim pismom, pronađena u nižim arheološkim slojevima tijekom iskapanja.

Današnji izgled iskopina (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.