Blizu arheološkoga nalazišta Manastirine kod današnjega Solina, koji pripada drevnomu rimskom gradu Saloni, 2015. godine započela su zaštitna istraživanja koja ovih dana imaju biti privedena kraju. Splitski Arheološki muzej objavio je do danas nekoliko novih nalaza s lokacije na kojoj je smješteno antičko groblje. Arheolozi su prilikom istraživanja, umjesto klasičnih grobnica iz kasne antike, koji su bili uobičajeni po čitavu Rimskom Carstvu, pronašli mnoštvo grobova u amforama, što je bilo predviđeno za siromašnije građane koji nisu sebi mogli priuštiti skuplju grobnicu. Vijest o ovomu istraživanju objavili su i reporteri Slobodne Dalmacije.
Voditeljica istraživanja viša je kustosica Ema Višić-Ljubić, istaknula je s tim u vezi kako je skupina istraživača krajem 2015. godine pronašla velik broj grobova svih tipova: „Dvanaest je zidanih grobnica, od kojih polovica s dvije komore, a polovica s jednom. Gornji dijelovi, ploče, odavno su uništeni. Potom, tu su brojne amfore u koje su se polagala tijela i tegule. Tegule, u koje su uglavnom sahranjivana djeca, imale su ravnu podlogu, a tijelo se prekrivalo crjepovima, kao krov na kući. Djeca su polagana i u amfore koje bi se prerezale, u donji dio bi se položio pokojnik, a gornjim bi se prekrio.”
Osim toga, objasnila je kustosica Višić-Ljubić, amfore su služile i za sahranu odraslih: „Trebalo ih je dvije do tri i tijelo u njih nije, naravno, idealno pristajalo, ali bilo je važno da je pokojnik u nešto položen i prekriven.” Dodaje kako su otkrili dio ukopa u zemljanoj raki, jedan u drvenom sanduku i jednu kamenu urnu.
Zaključno govoreći, Višić-Ljubić objasnila je kako je trenutno u toku istraživanje ranije lociranih grobova koji su već dokumentirani i sondirani. „Međutim, neke od sondi odlučili smo proširiti i otud ovi novi nalazi. Uz to, stalno se ukazuju i novi grobovi. Prije nekoliko dana otkrili smo još jedan sitan, dječji – i pomalo se približavamo broju od stotinu. Bit će ih sigurno i više, sve treba istražiti,” kaže kustosica.
Inače, nalazi na groblju na Manastirinama najčešće su iz razdoblja od 4. do 6. stoljeća, a tada su Rimljani, uz širenje kršćanstva, već odustajali od dotadašnje prakse spaljivanja tijela i odlaganja pepela u urne. Do danas su arheolozi pronašli samo jednu urnu, koja je znatno mlađa od grobova koje trenutačno otvaraju.
