Vjera se katkada gleda kao sustav propisa ili čak kao posjed koji čini vlasnika važnijim ili sretnijim od onih koji je nemaju; takva bi vjera bila vidljiva, shvatljiva, čak i upotrebljiva. Sveci nisu nikad govorili o takvoj vjeri, ali nisu baš niti znali reći što vjera jest. Lakše im je bilo reći što vjera nije. Za Augustina radilo se o povjerenju u nevidljivo, za Tomu Akvinskoga o prihvaćanju nezamislivoga, za Franju Ksaverskoga o pouzdanju u neopipljivo, za svetoga Bernarda o razmišljanju o neshvatljivom, za svetu Faustinu o snazi slabosti.
O robovima i gospodarima
Slobodu nije ništa lakše shvatiti. Američki predsjednik Abraham Lincoln, uoči Građanskoga rata, održao je 1864. govor o slobodi i ropstvu. Rekao je kako svijet nikad nije imao dobru definiciju riječi sloboda i kako je američki narod baš sada treba: „Mi svi izjavljujemo da smo za slobodu, ali mi ne mislimo na isto pod tom riječju. Za neke ta riječ znači da svaki čovjek može činiti ono što želi sa sobom i svojim radom, a za druge ona znači da neki mogu činiti ono što žele s drugim ljudima i proizvodima njihova rada. To su dvije ne samo različite, nego nespojive stvari o kojima se govori pod istim imenom slobode.”
Zarobljavati drugoga očito ne može biti sloboda. Neće biti slobode dok postoje robovi i gospodari, ali i gospodari su zarobljeni svojim položajem. Bogataš misli da posjeduje novac, ali zapravo novac posjeduje njega, kaže sveti Antun; sloboda se ne može posjedovati, baš kao što se ne može posjedovati ni vjera. Kada je mladi bogataš pitao Isusa kako da upozna istinu, dobio je odgovor koji mu se nije sviđao – da se odrekne bogatstva. A ako se bogataš ne želi sam odreći imetka, uvijek se nađe netko tko će to učiniti umjesto njega. Nema slobode naroda ako on u državi nema potpunu vlast – rekao je Lenjin, ali vidjeli smo da to nije tako jednostavno, i da razvlašćivanje bogatih nije donijelo narodima slobodu, nego su revolucije samo proizvele nove gospodare i nove robove.
Pokoravati se zakonima
Francuski politički mislilac i sudac iz 18. stoljeća Montesquieu zamijenio je u Augustinovoj izreci ljubav zakonom i formulirao ideju da je sloboda pravo da se čini sve što zakoni dopuštaju. Sloboda građanina sloboda je unutar dozvoljenoga, a to obično i nije mnogo. Tako je mislio i glasoviti rimski govornik Ciceron: „Svi se pokoravamo zakonima da bismo bili slobodni.” Međutim, ne samo da zakoni ne mogu zamijeniti ljubav nego nam se može dogoditi i da živimo… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]
