Početna stranica » Hrvatska katolička misija u Gradišću

Hrvatska katolička misija u Gradišću

425 pregleda

Misija nastoji dati svoj doprinos u očuvanju katoličke vjere, hrvatske tradicije, kulturnoga nasljeđa te nacionalnoga identiteta, ali i istovremeno biti otvorena te poticati integraciju u novim životnim prostorima

Skoro već pola tisućljeća Hrvati žive na jedinstvenom području, najvećim dijelom Željezanske biskupije, koji već stotinu godina pripada Republici Austriji te graniči s Mađarskom i Slovačkom. Ovi Hrvati nazivaju se gradišćanskim Hrvatima, prema pokrajini Burgenland koju su oni sami nazvali „Gradišće”, i oni predstavljaju prvi veliki val hrvatskoga doseljavanja u ove krajeve. Njihova povijest bila je turbulentna, a u ova područja počeli su se doseljavati u razmeđu XV. i XVI. stoljeća s područja današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. U početku je razlog njihova iseljavanja bio bijeg od osmanskih napada, a kasnije bolje ekonomske prilike u Habsburškoj Monarhiji. Doseljeni Hrvati su sa sobom donijeli svoje običaje, jezik i katoličku vjeru koju je hrvatski narod primio još prije 1300 godina, ostavši uvijek vjeran papi i Katoličkoj Crkvi. Kao jedna od najdugovječnijih institucija u povijesnom postojanju, Crkva kod Hrvata i ovdje se pokazala kao vjerna pratiteljica svoga naroda, te je još uvijek jedna od najvažnijih institucija koja se skrbi za očuvanje njegova nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Otrgnuti od svoga zavičaja, doseljeni Hrvati su tako u novoj domovini sačuvali svoju samobitnost te pokazali neobičnu žilavost i vitalnost, i još uvijek imaju svijest o pripadnosti široj zajednici hrvatskoga naroda u „staroj domovini”.

Zasluge Željezanske biskupije

Osnutkom Željezanske biskupije (1960.) počinje intenziviranje dušobrižničke skrbi za gradišćanske Hrvate, te se oni lakše i iznova povezuju i prožimaju sa svojom matičnom zemljom, Republikom Hrvatskom. Ova najistočnija i najmlađa austrijska biskupija predstavlja se kao etnički, kulturno-jezični i crkveno raznolik sklop unutar Gradišća, i kao prozor prema susjednim državama Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji. Tako u njoj danas žive vjernici uglavnom njemačkoga materinskoga jezika, veliki broj gradišćanskih Hrvata, hrvatski iseljenici, manji broj vjernika mađarskoga materinskoga jezika i grupa Roma. Imajući oduvijek u vidu posebnost hrvatskoga naroda i u njoj ukorijenjene Katoličke Crkve, Željezanska biskupija od svoga se početka skrbi za gradišćanske Hrvate te je razvila poseban pastoral za njih. Jedna od najznačajnijih zasluga Željezanske biskupije na ovom polju ogleda se u činjenici da je osigurala upotrebu gradišćansko-hrvatske riječi u Crkvi, crkvenim obredima i drugim brojnim funkcijama Crkve. Tako je iz Vatikana uspjela ishoditi priznanje gradišćansko-hrvatskoga jezika liturgijskim, pa na ovom jeziku postoji i Misal te brojne druge liturgijske knjige, što svakako ima veliku ulogu u očuvanju jezične baštine gradišćanskih Hrvata. Tako su Hrvati jedan od rijetkih naroda koji imaju dva književna jezika i dva Misala.

Hrvatsko doseljavanje u Austriju, pa tako i u krajeve Gradišća, postalo je međutim višestoljetnom praksom. Stoga ovdje žive i brojni hrvatski radni migranti koji su svoju Domovinu napustili 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, ali i oni koji su ovdje pribjegli tijekom Domovinskoga rata. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, u Austriji je ponovno prisutan „trend” iseljavanja velikoga broja Hrvata te je ostao aktualan do današnjih dana. Željezanski biskup mons. dr. Egidije Živković posebno se brine za hrvatski narod na teritoriju svoje biskupije, budući da on sâm dolazi iz narodne manjine gradišćanskih Hrvata. Osobitu pastoralnu brigu za hrvatski rod pokazao je uzdignućem Hrvatske sekcije u Hrvatski vikarijat te osnivanjem Međunarodne udruge gradišćanskih Hrvata – Gradišćanskog društva Hrvat S.A.M. čiji je protektor. Zahvaljujući njegovoj inicijativi i svesrdnoj podršci, biskupskim dekretom 29. lipnja 2022. utemeljena je i Hrvatska katolička misija u Željeznom, a službeno i svečano otvorena 25. rujna 2022. – kako bi (i) Željezanska biskupija mogla odgovoriti na novi izazov vremena i pružiti blizinu i pastoralnu podršku novodoseljenim Hrvatima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Rumunjske. Budući da željezanski biskup mons. Egidije Živković gaji veliko poštovanje i naklonost prema Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj, njegova želja bila je povjeriti Hrvatsku misiju braći franjevcima bosanske provincije.

Franjevci Bosne Srebrene u Gradišću

Novoosnovana Misija u Željeznom nalazi se u rektorskoj (ranije znanoj kao franjevačkoj) crkvi u centralnom dijelu grada Eisenstadt (Željezno). Rektorska crkva u vlasništvu Željezanske biskupije datira iz 14. stoljeća pa predstavlja dom svih naroda. Tijekom povijesti je ovaj samostan vodilo 150 gvardijana, a od njih 30 Hrvata. Ova drevna crkva je naime od samoga početka dom crkvene zajednice njemačkoga govornoga jezika, više od jednoga desetljeća dom kršćanâ mađarskoga jezika, također odnedavno i Ukrajinaca koji su svoje utočište pronašli u Gradišću i tek pridružene Hrvatske katoličke misije. Misiju su na Franjevačkom kapitulu u Sarajevu u travnju 2022. g. preuzeli franjevci provincije Bosne Srebrene te je time otvoreno jedno novo poglavlje u dušobrižništvu usmjereno prema hrvatskom pučanstvu koje živi u Gradišću. Osnutak Misije također predstavlja znak povezanosti iseljenih Hrvata s njihovom matičnom zemljom, ali i s panonskom poviješću, da franjevci provincije Bosne Srebrene preuzmu pastoralnu brigu za onu skupinu doseljenika iz koje su i potekli oni franjevci koji su duhovno skrbili i duhovno jačali Hrvate koji su se naselili u današnjem Gradišću prije 500 godina. Da bi se dušobrižništvo u ovoj Misiji započelo i izgradilo, prvotno je povjereno redovnicima franjevcima bosanske provincije, koji su zaduženi u dekanatu Veliki Borištof (Großwarasdorf). Za prvoga voditelja Misije imenovan je fra Božidar Blažević, koji pored Misije vodi još četiri župe i predsjednik je Hrvatskoga dekanata Veliki Borištof pa tako pastoralno skrbi o 2500 gradišćanskih Hrvata. Osim pastoralne službe, fra Božidar je jako aktivan i na društvenom području te je predsjednik međunarodne udruge „Hrvat S.A.M.” u Austriji i istoimene udruge u Hrvatskoj. Duhovni asistenti u Misiji su fra Zoran Tadić, fra Stjepan Lukašević i don Ivan Vukčević.

Ulogu Hrvatskih katoličkih misija diljem svijeta u hrvatskom narodu čini osobito važnom činjenica da su Hrvati jedan od najraseljenijih naroda svijeta. Novoosnovana misija u Željeznom tako za iseljene Hrvate na njezinim prostorima ne predstavlja samo središte duhovnoga nego i kulturnoga i društvenoga života, a u njoj se rado uključuju i gradišćanski Hrvati. Naša Misija najmlađa je Hrvatska katolička misija na svijetu te se skupa sa svojim svećenicima i pastoralnim asistentima skrbi za 6000 iseljenih Hrvata na području Gradišća. Na pastoralnom području, nedjeljno te drugim svetkovinama i blagdanima ona okuplja stotine vjernika te slavi misu na materinskom jeziku. Osim ovoga, Misija nudi i katolički vjeronauk u vidu katehetske pouke i priprave za sakramente. Nastava se izvodi na hrvatskom standardnom jeziku i po hrvatskom planu i programu, tako da se djeca i odrasli ne poučavaju samo kršćanskoj vjeri već i jezičnim vještinama: čitanju, pisanju, slušanju, govoru. Nastavu trenutno pohađa 50 djece, a poučavaju ih dvije vjeroučiteljice, magistre teologije hrvatske nacionalnosti, Martina Mihaljević i Dalija Mock. Misija se može pohvaliti kako je već početkom ove godine započela i s prvim krštenjima, a krajem mjeseca svibnja u njoj će hrvatska djeca imati svoju prvu sv. pričest i krizmu. Pored spomenutih aktivnosti, postoje i kulturne, i to na glazbenom polju organiziranjem višeglasnih zborova i klapi, njegujući hrvatske kompozicije i pjesme. Od ostalih aktivnosti svakako su omiljene one društvene i karitativne. Misija tako nastoji dati svoj doprinos u očuvanju katoličke vjere, hrvatske tradicije, kulturnoga nasljeđa te nacionalnoga identiteta, ali i istovremeno biti otvorena te poticati integraciju u novim životnim prostorima.

Očuvanje identitéta

Hrvatsku katoličku misiju možete naći na adresi Joseph Haydn-Gasse 31, 7000 Eisenstadt (Željezno) u franjevačkoj crkvi sv. Mihaela. Svu svoju uredsku administraciju Misija trenutno i sa zahvalnošću privremeno obavlja na biskupskom dvoru Željezanske biskupije jer je potrebna obnova ovoga srednjovjekovnog objekta. U budućnosti je planirano da se drevni srednjovjekovni samostan ponovno oživi i u njemu se nasele franjevci bosanske provincije koji bi onda i dalje vodili rad u Misiji. Hrvatski dušobrižnici vjerno služe stvarnomu dobru hrvatskih vjernika, okupljajući ih, hraneći ih Božjom riječju i njegujući s njima hrvatsku kulturu, jezik, običaje, katoličku i nacionalnu svijest. Crkva u Hrvata, može se reći, po pastoralnom djelovanju u hrvatskom iseljeništvu vrši jedno od svojih najboljih, najvažnijih i najuspješnijih služenja hrvatskomu narodu. Hrvatski iseljenici zahvalni su za pastoralnu skrb koju im organizirano pruža Katolička Crkva. Ohrabreni iskustvom dobre prakse, Hrvatska katolička misija u Željeznom i Željezanska biskupija žele i nadalje voditi duhovnu brigu o hrvatskom narodu te tako dati doprinos ne samo očuvanju vjerskoga već i kulturno-nacionalnoga identiteta.

(Martina Mihaljević, mag. theol.)


Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!