Početna stranica » Hodočašće Hrvata u marijansko svetište Kevelaer

Hodočašće Hrvata u marijansko svetište Kevelaer

567 pregleda

Fra Zdravko Dadić je podsjetio na prošlost svetišta Kevelaer s kojim su Hrvati posebno povezani još od 17. stoljeća kada se dio hrvatskih vojnika borio na strani katolika obrani grada protiv nasrtaja protestanata za vrijeme Tridesetogodišnjega rata (1618.-1648.)

U subotu, 7. listopada, na svetkovinu Kraljice svete Krunice, Hrvati iz katoličkih misija iz pokrajine Nordrhein-Westfalen, po 42. put su hodočastili Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih u Kevelaer.

Program hodočašća hrvatskih vjernika je započeo u 11 sati prilikom za svetu ispovijed, a potom je nastavljen pobožnošću križnoga puta koji je predmolio fra Ivica Režić, voditelj Hrvatske katoličke misije Köln.

Središnji događaj hodočašća Djevici Mariji – Tješiteljici žalosnih, bila je sveta misa u bazilici svete Marije koju je predslavio provincijal Provincije svetoga Križa – Bosne Srebrene, fra Zdravko Dadić u koncelebraciji desetorice svećenika.

Pred početak svete mise, hrvatske hodočasnike je na hrvatskom jeziku pozdravio vlč. Gregor Kauling, upravitelj svetišta u Kevelaeru. Uime hrvatskih katoličkih misija, kao domaćin i organizator, prisutnima je pozdrav uputio fra Josip Filipović, voditelj Hrvatske katoličke misije Moers zaželjevši svima dobrodošlicu na 42. tradicionalno hodočašće Hrvata u Kevelaer.

Fra Josip je istaknuo kako Hrvati rado hodočaste u marijanska svetišta, pa tako i u svetište u Kevelaer rekavši kako kao Hrvati „rado dolazimo ovdje u svetište Majke Tješiteljice žalosnih, mjestu molitve, obraćenja, utjehe, mjestu milosrđa, nade i ozdravljenja. Tko nas može bolje razumjeti doli naša Majka. Jer Majka je ta koja se s nama istinski raduje. Ona nam pruža utjehu u teškoćama, briše nam suze kada plačemo, postaje nam suputnica u našem svakodnevnom životu. Zato joj rado dolazimo, rado zahvaljujemo i rado joj se molimo“.

U svojoj propovijedi, provincijal fra Zdravko Dadić je podsjetio na prošlost svetišta Kevelaer s kojim su Hrvati posebno povezani još od 17. stoljeća kada se dio hrvatskih vojnika borio na strani katolika obrani grada protiv nasrtaja protestanata za vrijeme Tridesetogodišnjega rata (1618.-1648.), napomenuvši kako su došli čak iz dalekih prostora tadašnje Hrvatske u Njemačku da bi se fizički borili kako bi se sačuvala vjera. „Danas se to od nas ne traži, da fizički ginemo za svoju vjeru. Danas se od nas traži da svjedočimo. A vjera se ne može svjedočiti a da se ne svjedoči svime, i stavom, i govorom i životom. Stoga je potrebno prvo upoznati svoju vjeru i kršćanske vrijednosti. A te su kršćanske vrijednosti utkane u temelje Europe koja danas sve čini da se riješi tih vrijednosti. Zato je Europa na neki način prazna, jer smatra da žrtva i križ više nemaju smisla. A ako nema križa, onda nema ni ljubavi, nego vlada sebeljublje“, naglasio je provincijal fra Zdravko Dadić.

U nastavku propovijedi je potaknuo vjernike da žive kao kršćani, njegujući molitvu, posebno molitvu u obitelji i osluškuju glas Božji kako bi bili sposobni prihvaćati križeve, postajući svjedoci Božji poput Marije. „Kao kršćani, nikada se ne možemo odmaknuti od onoga što je bitno, što je bitno Kristovo i Marijino, a to je ljubav. Kad god zatajimo ljubav, zapravo u nama umire Bog. Jer ono što je Božje u nama je ljubav“, rekao je fra Zdravko, još jednom potaknuvši vjernike da hrabro svjedoče Radosnu vijest jer je to put pobjede.

Na kraju svete mise, fra Josip Filipović je još jednom zahvalio svima koji su sudjelovali u hodočašću u Kevelaer. Svetu misu je pjesmom animirao udruženi zborkatoličkih misija iz pokrajine Nordrhein-Westfalen, a za orguljama je bio pastoralni suradnik Hrvatske katoličke misije Moers, Darko Lovrinčević. Na misi je prisustvovao i generalni konzul Republike Hrvatske iz Düsseldorfa, doc. dr. sc. Ivan Bulić.

U poslijepodnevnim satima, svi hrvatski hodočasnici su se sa svećenicima uputili od svetišta prema Ulici Hrvata (Kroatenstrasse) gdje se nalazi spomenik  Hrvatski križ podignut u časti Hrvatima koji su 1. kolovoza 1635. godine uspješno pomogli katolicima Kevelaera u obrani od protestanata za vrijeme Tridesetogodišnjega rata (1618.-1648.). Tu, pred Hrvatskim križem svećenici i vjernici su molili za sve poginule Hrvate, ali i za svoje pokojne, čime je 42. hodočašće Hrvata Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih u Kevelar službeno završeno.

Uz Hrvatski križ, stoji spomen ploča koju je blagoslovio blagopokojni kardinal Franjo Kuharić, a na kojoj na hrvatskome jeziku piše: „Ovaj Križ stoji kao spomen na Križni put hrvatskoga naroda. Molimo pred njim da se nikada ne ponovi ono što se ovdje zbilo. Hrvatski hodočasnici“

O svetištu u Kevelaeru

Marijansko svetište u Kevelaeru poznato je kao svetište Majke Božje Tješiteljice žalosnih, a nalazi se u sjeverozapadnoj Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Nordrhein-Westfalen, u biskupiji Münster. Čudotvorna slika rađena u bakrorezu, dimenzija svega 7,5×11 cm, najvjerojatnije ja najmanja čudotvorna slika na svijetu.

Sve je počelo još 1641. godine, kada je pobožni trgovac Hendrick Busman čuo u sebi nutarnji poziv: „Na ovom mi mjestu sagradi kapelicu!“. Taj je glas čuo tri puta na različite dane. To se dogodilo kada se na putu koji vodi iz mjesta Weezea u Geldern molio pred križem na Kevelaerskom polju, današnjem mjestu čudotvorne kapele. Potporom župnika iz Kevelaera odmah se dao na gradnju kapelice. Od tada, rijeke hodočasnika dolaze u ovo njemačko marijansko svetište, drugo po veličini u Njemačkoj nakon bavarskog svetišta Alttöting. Od dana kada je slika postavljena, nije više prestajala rijeka pobožnih hodočasnika.

U drugoj polovici 19. stoljeća uz svetište-kapelicu, izgrađena je Marijina bazilika (Marienbasilika) koja je svečano posvećena u srpnju 1864. godine. Također, uz svetište se nalazi i molitveni prostor sa postajama križnoga puta.  

I u ovo današnje vrijeme mnogi hodočasnici dolaze u ovo čudotvorno svetište Majke Božje Tješiteljice žalosnih (lat. Consolatrix Afflictorum) u Kevelaer. Ovo su svetište posjetili sv. Majka Terezija i sv. papa Ivan Pavao II. Hodočasnici dolaze ne samo iz sjeverne Njemačke, nego iz obližnje Nizozemske, Belgije i Francuske. Godišnje oko 800 tisuća hodočasnika posjeti ovo svetište. Prvu subotu u listopadu, Hrvati iz okolnih Hrvatskih katoličkih misija od 1970. godine tradicionalno hodočaste u svetište Kevelaer.

(Ivan Gavranović)