Početna stranica » Franjevački samostan i crkva svetog Ilije u Grebenu

Franjevački samostan i crkva svetog Ilije u Grebenu

177 pregleda

Srednjovjekovni grad Greben, današnja Krupa na Vrbasu, udaljena je 47 km sjeverno od Jajca prema Banja Luci. Sastojao se od tri dijela poredana po grebenu jedan iznad drugog. Otuda i naziv Greben. U njemu se nalazila jaka tvrđava te varoš u širokoj i dobro naseljenoj dolini. Po dolasku u Bosnu, franjevci su svoje samostane smještali obično u gradovima i dobro naseljenim mjestima. Tako je i utvrđeni grad Greben dobio svoj franjevački samostan i crkvu. Bosanska vikarija bila je podijeljena tada na manje upravne jedinice nazvane kustodije, a jedna od kustodija bila je upravo Grebenska kustodija.

Ne znamo točno kada je sagrađen samostan u Grebenu, svakako prije 1375. godine jer ga putopisac Bartol Pizanski stavlja u Grebensku kustodiju. Samostan u Grebenu preživio je pad Bosne pod Turke 1463. godine. Papa Pio II. ubraja ga 1469. godine među sigurnije samostane u Bosanskoj vikariji. Kada je 1528. godine palo Jajce i drugih 11 tvrđava pod Turke, među njima je bio i Greben. Samostan je srušen, a franjevci se više u nj ne vraćaju. Stoljećima je ostao zapušten. Grebenu se izgubilo i ime. Prozvali su ga po potoku i selu Krupi. Na starim temeljima samostanske crkve sagrađena je pravoslavna crkva sv. Ilije 1889. godine.

Arheološka iskopavanja provedena od 1986. do 1988. godine na lokalitetu Zidine u selu Krupa na Vrbasu, 25 km južno od Banja Luke, na uzvišenju i zapadno od ušća rječice Krupe u Vrbas, potvrdila su da je riječ o ostacima temelja franjevačkog samostana i crkve nekadašnjega srednjovjekovnog sjedišta Grebenske kustodije, u sastavu Bosanske vikarije. Iskapanjem je utvrđeno da je franjevački samostan imao vanjske dimenzije 22 m na frontalnom dijelu, 44 m na sjevernom dijelu i 18 m na istočnom dijelu. Jedan od najboljih poznavatelja kršćanske arheologije u BiH dr. Đuro Basler za lokalitet Zidine kaže: „riječ je o najboljem sačuvanom srednjovjekovnom kompleksu sa temeljima samostana i gostinjcima u Bosni i Hercegovini, te jednoj od najvećih srednjovjekovnih jednobrodnih crkava sa zvonikom i izduženim korom u kontinentalnom prostoru hrvatskog katoličkog identiteta 14. i 15. stoljeća.