Znamo da je dodir prvo osjetilo koje razvijamo od ranoga djetinjstva. Primjerice, za prerano rođenu djecu kontakt kože s kožom ključan je za stabilizaciju broja otkucaja srca, debljanje i skraćivanje vremena hospitalizacije.
Kada dodirujemo druge ljude, mozak obrađuje informacije različitim mehanizmima. Koliko smo samo puta doživjeli trenutak kada je zagrljaj bio jači od tisuću riječi! Takav nam kontakt omogućuje njegovanje emocionalnih veza, a može čak djelovati i kao sredstvo za ublažavanje boli.
Sveučilište Goldsmiths provelo je u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine istraživanje na gotovo 40 tisuća ljudi u više od 110 zemalja u kojemu je više od polovice ispitanika reklo kako u životu nemaju dovoljno kontakta s drugim ljudima, a što je izravno povezano s drugom pandemijom od koje svijet danas pati – s usamljenošću.
Ova zabrinutost zbog nedostatka fizičkog kontakta među ljudima povećava se još više u vrijeme pandemije koronavirusa. Kako bi se izbjegla zaraza, zabranjena je fizička komunikacija s ljudima, ali to nikako ne smije značiti da će se naši osobni odnosi urušiti. Danas se društveni koncept fizičkog kontakta mijenja i što treba učiniti kako bi se na životu održao taj bitan kontakt za čovjeka? Znamo da se naklonost i briga mogu izraziti na mnogo načina, a druge smo sposobni dodirivati čak i riječima. Postoji duhovna dimenzija komunikacije koja je vrlo moćna i možda je ovo najbolje vrijeme za njezino razvijanje.
Kako bismo osjećali manju neravnotežu zbog nedostatka fizičke dimenzije, svoju komunikaciju možemo ojačati povećavajući poruke ljubavi i brige. Ukratko – možemo postati stručnjaci za riječ i ostati jedinstveni u vremenu obilježenom koronavirusom.
Riječju možemo:
Zahvaliti. Čuti jednostavnu riječ „hvala” može imati veliki utjecaj. Cijeniti ono dobro što vidite u drugom i recite mu to. Usmjerimo li se na zahvalnost, na osobit način možemo dotaknuti srca drugih.
Ohrabriti. Obratite pažnju na ciljeve koje su si ljudi oko vas postavili, što žele postići i kuda usmjeravaju svoje napore. Slušajte pritužbe, bolove i teškoće o kojima vam govore. U takvim trenucima borbe ili iscrpljenosti riječ ohrabrenja može puno toga promijeniti. Podsjetite osobu na njezinu vrijednost i potaknite je na nešto konkretno kada osjeti da ne može dalje.
Shvatiti. Svi se želimo osjećati shvaćenima, ali mnogo puta nismo u mogućnosti razumjeti druge niti shvatiti njihova osjećanja. Može biti vrlo utješno podijeliti ga i dati im do znanja da nisu sami, da zajedno s njima prolazimo kroz njihove teške trenutke. Naravno da nije lako staviti se na mjesto druge osobe, ali pokušajte i budite iskreni, te pokažite empatiju. Ne kritizirajte, radije postavite pitanja i ponudite razgovor.
Pomiriti. Upotrijebite riječi za zacjeljivanje rana usmenim ili pismenim oprostom, priznajte da ste mogli bolje i pomislite kako se drugi osjećao prilikom vaših neprimjerenih postupaka.
Poštovati. Poštovanje svi moramo zadobiti. Pritom je uvijek važno da budemo pristojni i drugoj osobi odamo dužno poštovanje. Budimo iskreni prilikom davanja komplimenata koji potvrđuju ili grade drugu osobu.
Dati snagu. Nešto što može puno pomoći ljudima s kojima imate veze ili ih dobro poznajete jest da ih podsjetite na ono što ste nekada radili zajedno kada nije bilo fizičke izolacije. Unutarnji osjećaji i prisjećanje mogu stvoriti dobru klimu koja olakšava rješavanje poteškoća.
Živjeti vjeru. Ono što ljude najsnažnije drži na okupu jest molitva, a ona se sastoji od riječi ljubavi koje mogu doprijeti do srca drugih. Molitva je sredstvo kojim nas Bog poziva da ostanemo zajedno u ljubavi. Dijeljenje riječi nade i vjere može potaknuti unutarnji poriv, razvedriti um i promijeniti čovjekov dan.