Početna stranica » Biblija i jaslice

Biblija i jaslice

132 pregleda

Prema svjedočanstvima sv. Justina i Origena trebalo bi pretpostaviti da se Isus rodio u nekoj kući koja je bila nadograđena na špilju, a evanđelje nam kaže da su u toj kući bile i životinje kojima su trebale jasle

Dok se pripremamo za slavlje Božića, obično razmišljamo o onom Djetetu koje je rođeno u Betlehemu. O njegovu se rođenju u Matejevu evanđelju kaže: „Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu. I ne upozna je dok ne rodi sina. I nadjenu mu ime Isus” (Mt 1,24-25).

U nastavku čitamo: „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu”(Mt 2,1). Iz ovoga teksta saznajemo da se Isus rodio u Betlehemu u zemlji Judi i da je to bilo u doba Heroda Velikoga. Dodatna saznanja daje nam Lukino evanđelje: „Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna” (Lk 2,3-5). Josip je, dakle, bio iz doma Davidova. To je i razlog zašto se za popis mora iz Galileje zaputiti u svoju postojbinu, u Betlehem u Judeji.

Već sam spomen Davidova doma podsjeća na mesijanska očekivanja koja su mogli potaknuti brojni starozavjetni tekstovi koji predviđaju da će Pomazanik doći iz Davidove dinastije. Luka evanđelist dalje izvješćuje: „I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu” (Lk 2,6-7).

Vol i magarac

Ovo nas već dovodi do našega prizora jaslica koji tako često promatramo u božićnom vremenu. Ni u jednom evanđelju ne spominju se one životinje koje obično vidimo u jaslama – vol i magarac. Kako su oni dospjeli u jasle i zašto ih uvijek onamo stavljamo? Koje je njihovo značenje?

Riječ je o kršćanskom tumačenju dvaju starozavjetnih tekstova. Prvi je iz Knjige proroka Habakuka. Ondje čitamo: „Gospodine, čuo sam za slavu tvoju, tvoje mi djelo ulijeva jezu! Ponovi ga u naše vrijeme! Otkrij ga u naše vrijeme! U gnjevu se svojem smilovanja sjeti!” (Hab 3,2).

Ovdje se, međutim, ne spominju ni vol ni magarac. Riječ je o tekstu koji je na hrvatski preveden s hebrejskoga jezika. Ipak, treba znati da je Stari zavjet vrlo rano preveden na grčki jezik i da su prvi kršćani u prvim stoljećima kršćanstva čitali Sveto pismo na njegovu grčkom prijevodu, baš kao što su i sve novozavjetne knjige nastale na grčkom. Ovaj grčki prijevod Staroga zavjeta… (…)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete na ovoj poveznici ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]