Buka, škripa i snažan zapuh vjetra – kad željeznica prilazi stanici metroa, stvara se nemala halabuka. No podzemna željeznica u Beču ima tehničke predispozicije da ovu kinetičku energiju koja se stvara pokretom i kočenjem vagona teških više tona pretvore u električnu energiju i preusmjere je u distribucijsku mrežu.
Potencijal je vrlo velik i bit će ga teško iscrpiti. U okviru Brake Energy (hrv. energija od kočenja) već se godinama ispituje na koji se način može iskoristiti ova energija. „Pohranjujući kočionu energiju u okviru stanica moguće je struju iskoristiti primjerice za liftove, pokretne stepenice, ventilaciju i rasvjetu”, objasnila je Eva Keuschnig, koja predvodi odjeljenje za Menadžment resursa u odjelu za električnu i mašinsku tehniku pri ustanovi Bečkih podzemnih željeznica.
Kako objašnjava Keuschnig, ovaj potencijal ovisi o dobi dana i o intervalima unutar kojih pristižu vlakovi. S tim u vezi ističe: „Vikendima bi primjerice ova kočiona energija mogla biti vrlo mala. Ali to bismo nivelirali pohranjivanjem struje u mreži srednjega napona. Postoje i drugi načini pohrane, primjerice u baterijama ili golemim kondenzatorima.” Bečke željeznice još od 2005. godine upravljaju rastućom vlastitom mrežom srednjega napona od 20 kV. Time se trenutno opskrbljuje 50-ak stanica podzemne željeznice, na linijama U1, U2 i U4.
Poboljšanje iskoristivosti energije koja se oslobađa kočenjem već se dugo vremena proučava u brojnim željezničkim poduzećima diljem svijeta. U tom svjetlu organiziraju se i međunarodne konferencije na kojima predstavnici razmjenjuju iskustva u ovom istraživanju.
U Bruxellesu se primjerice također provodi sličan projekt kao u Beču. Pariz još uvijek razrađuje projekt i raspisuje natječaje. U Hong Kongu instalirani su probni sustavi uz korištenje baterija. U Hamburgu se trenutno koriste zamašnjaci, veliki kotači koji usporavaju kretnju i pohranjuju energiju.
Beč je do danas već apsolvirao pilot-projekt te se na dvije stanice u mreži podzemnih željeznica dobiva električna energija. Godišnje će se na ove dvije stanice „ubrati“ oko 3 GWh električne energije, što odgovara prosječnoj potrošnji od oko 720 domaćinstava. Time se istovremeno štedi oko 400 tona štetnoga CO2 (ugljikov dioksid). S druge strane, podzemne željeznice na godišnjoj razini potroše oko 170 GWh. U cijeloj priči jasna je ušteda novca i resursa, ali je vrlo važan utjecaj i na klimu Zemlje i ekologiju.
