Početna stranica » Bačeni u mrežu

Bačeni u mrežu

152 pregleda

Potičući djecu na pozornost i slušanje, roditelji i odgojitelji često će pred njima naglasiti kako imamo dva uha, a samo jedna usta, da bismo više slušali, a manje govorili. I doista, čini se da u naše vrijeme, koje se zove i informacijsko doba, više nego ikada ljudi imaju mogućnost, a onda i potrebu, da jedni drugima govore, odnosno prenose informacije, kakve god one bile: svi bi htjeli nešto poručiti, besjediti, tumačiti, a hoće li se naći ušiju koje će sve to čuti, kao da i nije toliko važno. Važnije je načelo slobode govora i pristupa informacijama.

U sveprisutnoj informaciji kriju se lat. in – u, i forma – oblik, tako da informāre primarno znači uobličiti, dati oblik. U tome se krije zamka: prenošenje informacije podrazumijeva i njezino (pre)oblikovanje, tako da je upitna njezina autentičnost.

Nekoć se prenošenje poruke obavljalo – a kako bi drugačije? – od ruke do ruke: poručiti nekomu nešto podrazumijevalo je uručivanje pošiljke. Za prenošenje poruka i vijesti (od starosl. glagola vĕdeti – znati; vijest – ono što se zna) uspostavljena je i zadužena posebna ustanova, pošta – franc. poste, od tal. posta, odnosno od još starijega lat. pridjeva trpnog posita, doslovno: postavljena. Za poštu je očito bilo važno da bude postojana, da joj se zna mjesto (franc. poste, tal. posto – mjesto), pa su poštanski uredi nekoć ravnomjerno pokrivali prostor. Brzina prijenosa poruke ovisila je o hitrosti tekliča (od glagola teći) ili pak poštanskih konja, odnosno kočije, diližanse: franc. diligence – pažljivost, od lat. diligentia – razboritost, odnosno lat. dislegere – razabirati, biti pažljiv. Da može biti važno i u čemu se vijest prenosi, pokazuje engleski termin mail, izvorno “putna torba”; bliski su mu naš mijeh, alb. mill – korice, i grč. mólkos – vreća. Nekima je najvažnija sažetost poruke: njem. Brief – pismo, blisko je latinskomu brevis – kratak, a nekima tek da se šalje: engl. message (SMS – short message service, služba kratkih poruka) potječe od lat. mittere – slati.

Riječ internet pojavila se 1985. godine, i to kao kratica za netom skovan termin internetwork – doslovno međumreža. Hrvatski jezik, kao i mnogi drugi, nije odmah skovao zamjensku riječ, ali slovenski je uspio iznjedriti medmrežje odnosno omrežje.