Visokoplaninska dolina Studenog potoka nalazi se u blizini sela Umoljani, na južnim padinama planine Bjelašnice, južno od Sarajeva. Do nje se stiže asfaltnim putom i potom malom ugodnom šetnjom od Umoljana do Grada. Inače, najkraći put do Studenog potoka vodi preko Grada ili Gradine, tradicionalnoga pastirskog naselja za koje više možemo reći da je katun smješten iznad sela Umoljani. Inače tuda je vodio stari pješački put, a išlo se i konjima u pravcu Pazarića. Sam Studeni potok izvire nedaleko od zaseoka Grad, jugozapadno od kuća i štala, na velikoj nadmorskoj visini od 1429 m. Pored glavnoga izvora nalazimo još nekoliko manjih postranih izvora koji se nakon nekoliko metara i nekoliko desetina metara toka ulijevaju u Studeni potok te mu daju sliku manje rječice. Ukupna dužina potoka je 1669 m, u pravoj liniji, ali kada bi se izravnali svi meandri koje potok gradi, dolazimo do dužine od skoro 3 km toka. Pored toka na toj kratkoj udaljenosti potok savladava veliku nadmorsku visinu od skoro 275 m, od svoga izvora do ušća u kanjonu Rakitnice.
Iznad izvora jedan je od manjih vrhova Bjelašnice, poznat kao Obalj, s lijepom bukovom šumom koja pokriva samo manji dio ovoga vrha. Inače šuma je lokalnim stanovnicima osiguravala ogrjev, drvo. Također od toga bukovog drva rađene su stare štale za stoku. Upravo ta bukva te posebni geološki slojevi osiguravaju u određenim dijelovima godine dovoljno vode za Studeni potok. Kada su u pitanju geološki slojevi, dominira vapnenac, a na obližnjim Crvenim stijenama verfeni, te stare geološke strukture koje su tu stigle tektonskim pokretima zemljina tla prije više desetaka milijuna godina.
Cijeli tok potoka smješten je u prostranoj dolini, danas livadi koja se kosi, a koja se nekada i obrađivala i sijala. Ta prostrana dolina je blago nagnuta k jugu i cijeli dan osunčana. U zimskom razdoblju kada dolinu pokrije snijeg, dolina blješti u duginim bojama. Zbog te blago nagnute zaravni potok nema veliku i jaku maticu, već voda mirno putuje na rubu kanjona Rakitnice. Kako potok protječe kroz zaravan s dubljim zemljišnim slojem, a što predstavlja erozivnu naplavinu s Oblja, voda je formirala veliki broj meandara. Ipak zadnjih 550 m vodotoka je s brzom maticom te su duž potoka bile mlinice u kojima se od pšenice i češće od kukuruza dobivalo brašno. Nakon toga malo bržega toka voda dolazi do ruba platoa te počinje, kroz više slapova i vodopada, padati k Rakitnici. Tako je zabilježeno da taj glavni vodopad s nekoliko malih kaskada i slapova ima visinu više od 250 m.
Ako ste u prilici posjetiti Studeni potok u zimu te ako je pao snijeg, velika je vjerojatnost da ga nećete vidjeti. Biva potpuno prekriven i teče ispod snijega. Ako pak nema snijega, za velikih hladnoća koje u ovom području idu često ispod –20 °C, voda nekad zamrzne. Tada i vodopad zamrzne te dobiva nestvarne oblike.
Ako Studeni potok posjetite ljeti, a ljeto je s dugim suhim razdobljem, potok je na izdisaju, ili s jako malom količinom vode koja na vodopadima nestaje dok stigne do Rakitnice. Zadnjih godina zbog nedostatka oborina potok sve češće potpuno presuši. Nažalost i razdoblja presušivanja tijekom godina postaju sve duža i duža te često mislim da ćemo ovaj potok trajno izgubiti.
Zato je potok najbolje posjetiti u proljeće kada je u njemu obilje vode, a obale se zašarene proljetnim cvijećem među kojima dominira žuti jaglac i plava sirištara koja vas svojim plavilom privlači. Lijep ugođaj je i tijekom jeseni kada okolne planine dobiju specifičnu boju od raznih faza jesenskoga bojenja lista, od zelene i žute do crvene i smeđe.
Da bismo pak posjetili kamenoga zmaja, moramo od vodopada malo krenuti ka selu Lukomir te gledati stijene iznad puta. U jednom trenutku će nam se od stijena učiniti da je tu kameni zmaj o kojem se pričaju legende među lokalnim stanovništvom.
O fauni Studenog potoka ne zna se ništa jer povremeno presušivanje ne odgovara brojnim vrstama, ali sigurno postoje insekti koji opstaju i u sušnim dijelovima godine u koritu potoka i na njegovim obalama. Kako duž rijeke nalazimo bukovu šumu, vjerojatno do potoka dolaze razne vrste sisara koji obitavaju u šumi. Najčešći posjetitelji su vukovi, lisice, medvjedi, jazavci, ali tu su i srne. Nekada su ova područja bila poznata po divokozama, ali se danas rijetko susreću zbog prekomjernoga krivolova.
Danas veliku prijetnju potoku predstavljaju brojni posjetitelji koji dolaze da vide ovo čudo prirode, ali i da uživaju u prirodi koja nestaje. Među posjetiteljima najveću prijetnju predstavljaju vozači kvadova koji se često voze i samim koritom potoka.
| Pored svoje ljepote, Studeni potok poznat je i po dvije legende. U davna vremena je stanovnike Umoljana napao veliki zmaj koji je doletio iz kanjona rijeke Rakitnice. Imao je tijelo zmije pa je vijugajući se za sobom ostavio trag kojim danas teče Studeni potok. Po drugoj legendi veliki zmijoliki zmaj je izišao iz kanjona Rakitnice, koji je udaljen 3 km od sela, i prošao kroz Studeni potok vijugajući s namjerom da uništi selo i pojede seljane. Kada su primijetili opasnost, seljani su se povukli na brdo Posiljak iznad sela i počeli moliti Boga da se zmaj okameni. Bog je uslišio njihove molitve i u stijeni se i sada može vidjeti oblik te navodno okamenjene nemani. |
