Papa Lav XIV snažno upozorava na gubitak kršćanskih korijena Europe i poziva kontinent da se vrati vrijednostima koje su oblikovale njegov identitet, kulturu i povijest. Papa Lav XIV u više je navrata pokazao snažan interes za temu kršćanskih korijena Europe, oživljavajući pitanje koje je bilo posebno važno svetom Ivanu Pavlu II. Jedna od posljednjih velikih borbi poljskog pape početkom 21. stoljeća odnosila se na proces sekularizacije Europe, koji ju je udaljavao od vizije njezinih utemeljitelja. Između 2000. i 2005. godine Ivan Pavao II bezuspješno je pokušavao da se u nacrt Europskog ustava izričito unese spominjanje „kršćanskih korijena Europe”. Francuska, pod vodstvom Lionela Jospina i Jacquesa Chiraca, odbila je taj prijedlog pozivajući se na sekularizam, što je dovelo i do diplomatskih napetosti sa Svetom Stolicom. Bez te reference, Europski ustav je na referendumu 29. svibnja 2005. u Francuskoj odbijen većinom glasova, izvješćuje portal medjugorje-news.com
Dvadeset godina nakon tih rasprava, pitanje duhovnog identiteta Europe i dalje je ključno iz perspektive Rima. Papinstvo izražava zabrinutost zbog udaljavanja od temeljnih europskih ideala. Nema mira bez „zajedničkih istina” U poruci upućenoj 23. siječnja na europskoj konferenciji u Luxembourgu, papa Lav XIV pozvao je na promicanje „uloge katoličkih vrijednosti u izgradnji pravednijeg i mirnijeg europskog kontinenta”. U tonu sličnom svojim prethodnicima, upozorio je na „snažan otpor raspravi o univerzalnim vrijednostima koje religija ili bilo koji sustav uvjerenja mogu pridonijeti općem dobru društva”. „Nijedna zajednica, a kamoli kontinent, ne može živjeti u miru i napredovati bez zajedničkih istina koje oblikuju njezine norme i vrijednosti”, upozorio je Papa, kritizirajući širenje relativizma i svođenje istine na osobno mišljenje. „Predaja koju ste primili od svojih otaca dragocjeno je blago”, poručio je Papa tisućama hrvatskih hodočasnika 7. listopada 2025., pozivajući ih da ostanu povezani s kršćanskim korijenima i svjedoče ljubav prema Kristu i Crkvi. U susretu s izaslanstvom europske parlamentarne skupine Europskih konzervativaca i reformista 10. prosinca, papa Lav XIV naglasio je da se „europski identitet može razumjeti i promicati samo u odnosu na njegove judeo-kršćanske korijene”. Istaknuo je „kulturna blaga zapadne civilizacije”, poput katedrala, umjetnosti i glazbe, ali i znanstveni napredak koji je bio potaknut kršćanskim zajednicama. „Ova postignuća stvaraju neraskidivu vezu između kršćanstva i europske povijesti – povijesti koju treba čuvati i slaviti”, rekao je Papa.
Tijekom božićnog blagoslova „Urbi et Orbi” pozvao je Europu da njeguje duh zajedništva i solidarnosti „u vjernosti svojim kršćanskim korijenima i povijesti te u brizi za one koji su u potrebi”. U apostolskom pismu nekoliko tjedana kasnije naglasio je važnost kršćanske arheologije za razumijevanje europskih „korijena”, podsjetivši na riječi Ivana Pavla II iz 1981.: „Europi je potreban Krist.”
Papa Franjo – oprezan, ali jasan Papa Franjo ponekad se distancirao od političke instrumentalizacije teme kršćanskih korijena Europe, upozoravajući na „trijumfalizam” i nedostatak pluralizma u tumačenju tog pojma. Ipak, i on je o toj temi govorio tijekom pojedinih putovanja, primjerice u Slovačkoj 2021. U homilijama u kapeli sv. Marte između 2013. i 2020. često je govorio o „otpadništvu” i gubitku duhovnih korijena, upozoravajući na proturječje civilizacije koja se naziva kršćanskom, a živi suprotno Evanđelju. U snažnoj homiliji 29. studenoga 2018. rekao je: „Živimo li doista kao kršćani? Možda se tako čini, ali naš život postaje poganski kad podlegnemo zavodljivosti Babilona. Ne možemo pomiješati vodu i ulje – oni ostaju različiti. To je kraj civilizacije koja se naziva kršćanskom, a živi kao poganska.”
