Ujesen 1982. godine Definitorij Franjevačke provincije Bosne Srebrene s provincijalom fra Lukom Markešićem formira Komisiju za izdavačku djelatnost, u kojoj su sudjelovali i predstavnici Hercegovačke franjevačke provincije, koju čine: fra Petar Anđelović, fra Mile Babić, fra Ladislav Fišić, fra Krešo Jelić, fra Marijan Karaula, fra Zdenko Marić, fra Mato Mrkonjić i fra Marko Oršolić st. Plod je njezina rada novi vjerski list Svjetlo riječi čiji je prvi broj objavljen u travnju 1983. godine, a kao izdavači navode se franjevački provincijalati u Sarajevu i Mostaru. Odgovorni urednik je bosanski franjevac fra Zvonimir Ladislav Fišić, koji će se s brojem za studeni 1984. voditi kao glavni i odgovorni urednik, a njegov zamjenik bit će hercegovački franjevac fra Bogomir Zlopaša. Prvo sjedište uredništva nalazilo se u franjevačkom samostanu u Visokom. List je tiskan u novinskom formatu na 12 stranica od kojih su samo prva i posljednja djelomično u boji, dok su ostale crno-bijele.
Ratne adrese
Posljednji rat odrazio se i na Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu kao i sve njezine institucije pa je revija ratne 1992. tiskana kao peterobroj (travanj-kolovoz). Uredništvo je iz franjevačkoga samostana sv. Ante na Bistriku premješteno u Split. Posljednji broj koji je pripravljen u Visokom imao je jasniju sliku uređivačkoga kolegija koji su činili glavni i odgovorni urednik fra Ladislav Zvonimir Fišić, zamjenik glavnoga urednika fra Bogomir Zlopaša, tehnički urednik fra Marijan Karaula. Prvi put se pojavljuje i „Uredništvo” koje čine fra Ladislav Zvonimir Fišić, fra Vendelin Karačić, fra Marijan Karaula, fra Ljubo Lucić i fra Bogomir Zlopaša. Godine 1986. razdvojit će se službe glavnoga i odgovornoga urednika tako da će ubuduće glavni urednik biti fra Ljubo Lucić a odgovorni fra Ladislav Zvonimir Fišić.
Na naslovnoj stranici peterobroja iz 1992. uz naslov „Vjerski list”, nalazi se i naslov „Ratno izdanje”, a uredio ga je fra Anto Batinić. S ovim brojem kao izdavač navodi se samo Franjevački provincijalat u Sarajevu.
Većinsko čitateljstvo tih je ratnih godina prognano ili blokirano te se revija našla pred problemima. S vremenom su se neki članovi Uredničkoga vijeća uspjeli izvući iz Sarajeva te odmah počeli tiskanje ratnoga izdanja, a zbog svega tiraža lista je prepolovljena.
U dvobroju za rujan-listopad 1992. navode se dvije ratne adrese: u Hrvatskoj, u Baškoj Vodi – Hotel „Slavija” u kojem je bilo smješteno franjevačko sjemenište iz Visokog i odgovorni urednik Svjetla riječi fra Ladislav Fišić; te u BiH, u Vitezu pri župnom uredu sv. Juraja gdje se nalazio član uredništva fra Anto Batinić. Glavni urednik fra Ljubo Lucić ostao je u Sarajevu, a za grafičko uređenje angažirane su Silvana Lozančić i Marina Karabatić.
Lipanjski broj 1993. pored glavnoga i odgovornoga urednika te grafičkih urednica navodi članove Uredničkoga vijeća koje čine fra Ljubo Lucić, fra Ladislav Fišić, fra Luka Markešić, fra Božo Lujić, fra Mirko Filipović, fra Marijan Karaula, fra Anto Batinić i fra Eduard Tomić. Od ovoga broja, vjerojatno zbog hrvatsko-bošnjačkoga sukoba, više se ne navodi viteška adresa. O tome govori i uredništvo u Obavijesti čitateljima gdje se između ostaloga kaže: „Pošiljku prošlog broja za Sarajevo, Fojnicu, Kreševo, Kiseljak, Brestovsko i Vareš otele su i uništile muslimanske snage u Gornjem Uskoplju (Vakufu). Samo mali dio naklade uspjeli smo nekako dostaviti u srednju Bosnu, i to u Vitez i Novu Bilu, tako da ga nisu dobili čitatelji u ostalim župama Lašvanske kotline, kao ni u Zenici, Usori, Novom Šeheru, Tuzli, Kraljevoj Sutjesci…” S listopadskim brojem navodi se adresa u Livnu, a adresa u Baškoj Vodi zatvorena je u travnju 1996. U studenom 1993. u rubrici Naše župe u vihoru rata u tekstu fra Mirka Filipovića Većina na svojim mjestima navodi se da su fra Marijan Karaula i fra Anto Batinić, urednici Svjetla riječi, nastanjeni u župi Livno. Fra Marijan će s rujanskim brojem (1994.) postati glavni urednik.
U listopadu 1994. uredništvo Svjetla riječi širi djelatnost te otvara istoimenu, svoju prvu, knjižaru u Livnu, a zatim i u Vitezu. Te 1994. godine, od 11. do 16. listopada, na svjetskom velesajmu knjiga u Frankfurtu uz pomoć Kršćanske sadašnjosti prvi put su izdanja Svjetla riječi izložena na svjetskom sajmu knjiga.
Povratak kući
Od rujna 1998. glavni je urednik fra Mirko Filipović. Izdavač je sada Novinsko, izdavačko, grafičko i tiskarsko poduzeće – NIGTP Svjetlo riječi d. j. l. kojemu je ravnatelj fra Marijan Karaula, a vlasnik Franjevačka provincija Bosna Srebrena. Potom su ravnatelji bili: fra Zdravko Kujundžija, fra Petar Matanović, fra Miljenko Petričević i fra Janko Ćuro, a od rujna 2016. u impresumu revije ne navodi se ime ravnatelja. Za vrijeme ravnatelja fra Miljenka Petričevića, od ožujka 2007. godine, nakladnik je Franjevački medijski centar Svjetlo riječi.
S ovim rujanskim brojem adresa je uredništva u Sarajevu – Svjetlo riječi se definitivno vratilo kući u Bosnu! S ovim brojem povećan je i broj stranica lista na 32. Siječanjski broj lista 1999. donio je mnoga osvježenja: pored naslova revije „Svjetlo riječi” ispisanoga plavom bojom, pojavio se i njezin dizajnirani logo – otvorena knjiga sa zrakama koje iz nje izbijaju. No, izgubila se njegova druga oznaka – „vjerski list”.
U listopadskom broju lista uredništvo najavljuje da će list za studeni biti jubilarni – dvjestoti!, kao i da će s novom, 2000. godinom prijeći na oblik magazina u boji.
U formatu magazina
Sa siječanjskim brojem za 2000. godinu Svjetlo riječi postaje magazin u boji na 80 stranica. Naslov revije ponovno je crvene boje, uz dodatak da će joj glavni naglasak biti na temama: vjera, društvo, kultura. U impresumu stoji da je „katolički mjesečnik”.
Od početka izlaženja Svjetlo riječi je gledalo da ima određene rubrike. Tako fra Ladislav u Bosni Srebrenoj (9/1983) navodi teološku, informativnu o životu Crkve u svijetu, iz naše prošlosti (naša starina), književnu, kulturnu i vijesti iz župa. Povremeno su se pojavljivale i druge poput: reportaža, intervju, obljetnice, oglas knjiga, pisma čitatelja, nagradna križaljka, kutak zabave i sl., ovisno o broju stranica.
Magazinski je format iz 2000. godine do dandanas ostao gotovo isti (u siječnju 2014. prešlo se na novi manji format, a sa siječnjem 2023. i manji broj stranica – 68). Glavni urednici magazinskoga formata su: fra Mirko Filipović, fra Zdravko Kujundžija (od rujna 2003.), fra Marijan Karaula (od veljače 2005.), fra Ivan Šarčević (od rujna 2006.), fra Drago Bojić (od rujna 2012.), fra Marko Ešegović (od rujna 2013., s tim da je ljetni dvobroj srpanj-kolovoz 2013. uredilo Uredničko vijeće!), fra Janko Ćuro (od rujna 2016.) i fra Vili Radman (od rujna 2022.).
Urednici su bili zaduženi i za izdavanje godišnjaka Kalendar svetog Ante, a brinuli su se i za tiskanje knjiga. Povremeno su – prema ekonomskim mogućnostima – čitateljima uz magazin nudili i dodatne sadržaje kao što su brošura Svetište svetog Ive – Podmilačje, posebni prilozi i brojevi na teme: Srednjovjekovna crkva bosanska, Marija, Vjerujem, Hrvatski jezik danas, Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. – 1995. itd. Službe zamjenika glavnoga urednika i pomoćnika glavnoga urednika obično su obavljali franjevci koji su već bili u doticaju sa Svjetlom riječi. U listopadu 2017. prvi put Svjetlo riječi dobiva zamjenika glavnoga urednika laika Danijela Stanića, a na toj ga je službi od rujna 2019. do lipnja 2021. zamijenila Nikolina Marčić. Od lipnja 2022. u impresumu se ne navodi ova služba.
Od veljače 2003. do veljače 2005. u Uredničkom se vijeću pojavljuje i jedna časna sestra franjevka, Dražana Radman. Od ožujka 2005. u vijeće će ulaziti i drugi laici, većinom aktivni ili svršeni studenti Franjevačke teologije u Sarajevu, kao i školovani novinari.
Za izvrsno grafičko oblikovanje magazina zaslužni su od samoga početka Srđan Đukić (do listopada 2002.) i Branko R. Ilić (do veljače 2015.), dok od ožujka 2015. do danas ovaj posao uspješno obavlja Lorko Kalaš. Od travnja 2017. Svjetlo riječi ima i službenu lektoricu – Anu Papić, magistru hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti koja je i suradnica u reviji i Kalendaru sv. Ante od 2014. godine.
Revija je tiskana najprije u Sarajevskoj tiskari „Svjetlost”, potom u NIŠRO „Oslobođenje” u Sarajevu, Medijskom centru „Glas Slavonije” u Osijeku, „GIP Polet” iz Sarajeva, a danas u „Radin Print” sa sjedištem u Svetoj Nedelji.
Suvremeno i prepoznatljivo
U svibanjskom broju za 1998. godinu prvi put se pojavljuje i elektronička adresa: [email protected]. U travnju 1999. na naslovnoj stranici istaknuta je internetska adresa: http://www.svjetlorijeci.com.
Krajem studenoga 2001. godine fra Janko Ćuro pokrenuo je radioemisiju „Bosna Srebrena” pri radiopostaji „Mir Međugorje” čije teme su se podudarale s temama Svjetla riječi. Njezinu je vrijednost prepoznalo i Hrvatsko društvo katoličkih novinara koje joj je uz Svjetski dan društvenih komunikacija 2019. godine dodijelilo priznanje za 15 godina emitiranja. Od iste organizacije, samo godinu dana ranije, u povodu 35. obljetnice izlaženja, posebno priznanje dobio je i magazin Svjetlo riječi.
Svjetlo riječi danas se može pratiti na: Facebooku, Instagramu, Twitteru kao i na YouTube kanalu, a od veljače 2022. revija je dostupna i u digitalnom izdanju.
Tijekom ovih 40 godina Svjetlo riječi je prošlo različite kušnje i razvilo se u jednu respektabilnu instituciju – Franjevački medijski centar koji čine izdavačka kuća Svjetlo riječi, Franjevačka informativna agencija (FIA) i radijsko-televizijska služba. Izazovi su veliki, a redakcija brojčano uvijek mala! Stoga, kako reče prvi urednik revije aludirajući na sve članove Franjevačke provincije Bosne Srebrene: „I ostala braća treba također da osjećaju odgovornost i da nam u ovom pothvatu svesrdno pomognu!” (Bosna Srebrena 9/83, str. 263.).
Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!
