U sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, između gradova Doboja, Teslića i Tešnja, smještena je današnja općina Usora, svojevrsni federalni poluotok okružen manjim bosanskohercegovačkim entitetom. Pitoma dolina rijeke Usore nastanjena je od prvih početaka civilizacije. Arheolog Đuro Basler prije 50-tak godina na ovom području otkrio je tragove života iz vremena srednjega i kasnoga paleolitika kada su ovo području naseljavali neandertalci i raniji oblici homo sapiensa. Nakon što su pokorili ilirsko pleme Dezidijata, Rimljani na ušću Usore u rijeku Bosnu grade svoj castrum, dobro utvrđen vojni logor. Područje Usore u vrijeme srednjega vijeka bilo je ratni plijen za koji su se često nadmetali bosanski i ugarski vladari. Prvi pisani spomen Usore datira iz 1225. godine kada papa Honorije III. piše ugarsko-hrvatskom kralju Andriji II. Tijekom srednjega vijeka status Usore se mijenjao: od župe kao feudalnih posjeda do samostalnoga vojvodstva, kneževstva i banovine koja je obuhvaćala područje tadašnjih gradova: Tešnja, Doboja, Dobora i Srebrenika. Područje Usore pokorila je osmanska vojska vjerojatno 1520. godine.
Znameniti bosanski franjevac i putopisac Ivan fra Frano Jukić u svom Putovanju po Bosni 1842. prolazeći od Žepča i Tešnja prema Posavini svratio je i u župu Sivšu zapisavši: „Ostavivši Tešanj, do pô sata pregazimo Usoru rijeku, koja se jedva i to samo ljeti gazi; oko Usore krasne su ravnine, polja i livade, koje oko nas ostaše, a mi pod mrak dođosmo u Šivilu selu (op. a. u Sivšu) ondašnjem katol. župniku, kod koga i prenoćimo, a sutradan ujutru popnemo se na Krnjin-planinu glasovitu, ne zbog svoje visine, no zbog mjesta i gnijezda bivšeg ajdučkog, što očevidno grobovi pobijeni ljudi pokazuju.”
Bosanska Toscana
Slijedeći stope slavnoga putopisca, i mi se uputismo prema usorskom kraju. Svakomu tko dođe u Usoru urežu se u pamćenje krasne ravnine, polja i livade koje je Jukić opisao. Penjući se prema sivačkoj crkvi, promatramo usorske brežuljke nakićene skladno uređenim obiteljskim kućama i dvorištima. Jedan mladi bosanski franjevac nedavno je krasni usorski kraj nazvao „bosanskom Toscanom”. Na vrhu sivačkoga brijega ponosno stoji župna crkva svetog Ante Padovanskoga koja dominira čitavom usorskom dolinom. Čini se da je Gospod najviši i najljepši brežuljak ljubomorno sačuvao za sebe.
Kako Jukića tako i nas srdačno dočeka sivački župnik fra Ivica Vidak koji u ovoj župi djeluje već četiri godine. U ugodnom razgovoru govori nam o povijesti župe pokazujući Ljetopis župe u kojemu na prvim stranicama stoji: „Župa Sivša odijeljena je od Komušine i župom proglašena 1802. godine. Matice krštenih i umrlih posjeduje od 1784. godine, a Matice vjenčanih od 1877. godine. Ovom župom od početka su upravljali franjevci koji su, za vrijeme otomanske uprave Bosnom, mijenjali sjedišta župe. (…) Godine 1911. prenio je fra Frano Ćosić sijelo župe ovdje na ovaj brežuljak i sagradio novu crkvu i župski stan, te ostale zgrade i okolo zasadio lijepi voćnjak i lipe. Ta se crkva, nažalost, održala teško do 1930. godine, kad je posve srušena i početa graditi nova na istom mjestu. (…) Do pred Božić iste godine nova crkva bi dotjerana pod krov. U to je zima preotela posao, a i narod bi dosta iscrpljen, novac, što je prigotovljen, bi potrošen. Župnik je tolikim marom radio, da je dan-noć trčeći, zvao i gonio župljane, da voze potrebiti materijal i neki su po cijeli mjesec znali raditi sa volovima.” Sadašnji župnik pripovijeda nam da je crkva građena po projektu češkoga arhitekta Karla Paržika. Gradnja je završena 1934. godine. U zadnjem ratu crkva je znatno oštećena, ali se to odmah nakon rata uspjelo sanirati. Crkva je urešena umjetničkim djelima akademskoga slikara Josipa Biffela. Radi se o slikama i vitrajima na kojima su prikazane pojedine scene iz Isusova života: rođenje, muka, smrt i uskrsnuće te razni Isusovi susreti s ljudima. Osim toga, na vitrajima su prikazani sveci koji se u župi posebno štuju: sv. Anto Padovanski, sv. Franjo Asiški, sv. Anto Pustinjak, sv. Rok i sv. Ilija. Osim župne crkve na području župe nalaze se još… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]
