U izvještaju o stvaranju čovjeka i o istočnom grijehu u Knjizi Postanka čovjek je prikazan kao prvina stvorenja, prije bilo kojega živog stvora. Zemlja je neplodna sve dok Bog ne da kišu i dok je čovjek ne obradi (Post 2,5).
Bog je prikazan kao kakav lončar koji čini čovjeka od praha zemaljskoga. Edenski vrt smješten je na istoku, gdje se obično smještao izvor mudrosti. Vrt je uređen za čovjeka da bi ga on obrađivao i čuvao (2,15), a čovjek pritom ima slobodu ali i odgovornost (2,16). Dva se stabla spominju u tom vrtu: stablo života i stablo spoznaje dobra i zla (2,9).
Stablo života
Ideja stabla života poznata je i iz izvanbiblijskih tekstova, posebice iz drevnoga mezopotamskog Epa o Gilgamešu, gdje glavni junak u dubokom bunaru nalazi biljku koja u starosti daje mladost. Ovdje bi, prema ostalim biblijskim tekstovima, stablo života bilo znak punine života.
Tako se u Knjizi Mudrih izreka o samoj mudrosti kaže: „Njezini su putovi putovi miline i sve su njene staze pune spokoja. Životno je drvo onima koji se nje drže i sretan je onaj tko je zadrži” (Izr 3,17-18). Život je, dakle, sama mudrost. I život i mudrost imaju svoje izvorište u Bogu. Čovjekovo pravedno i mudro postupanje za njega postaju put u život, pa u istoj knjizi čitamo: „Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše” (11,30). Prema tome, čovjek koji crpi život s izvora života, to jest od Boga, sposoban je svojim postupcima taj život darovati i drugima. Zato u nastavku i kaže: „Ispunjena želja drvo je života” (13,12). Čovjek može imati različite želje, no sve su one odraz ona jedine prave želje koja mu je od Boga usađena, a to je želja za spasenjem, za zajedništvom s Bogom. Kad mu je ta želja ispunjena, čovjeku se otvara raj koji je istočnim grijehom bio izgubljen. Imati pristup drvetu života znači imati pristup u raj. Drvo života omogućavalo je čovjeku da u Edenu živi životom koji bi bio u skladu s tim vrtom.
Život izgubljen grijehom
S druge je strane stablo spoznaje dobra i zla koje se pojavljuje samo u izvještaju o stvaranju i prvome grijehu. Često je postavljano pitanje što je zapravo spoznaja dobra i zla, a na njega se pokušalo na različite načine odgovoriti. Neki tu vide… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete na ovoj poveznici ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]
