U predvečerje današnjega petka, 27. ožujka, papa Franjo želi dati sasvim poseban odgovor na pandemiju koronavirusa – molit će i udijeliti svoj blagoslov. „Slušat ćemo Riječ Božju, uzdići Bogu svoju molitvu, častiti Presveti sakrament kojim ću za kraj udijeliti blagoslov Urbi et orbi”, najavio je papa Franjo. S tim je povezana i mogućnost potpunoga odrješenja. Ali na koji će način proteći ovaj obred, to nisu znali ni njegovi najbliži suradnici.
Ovaj će obrad biti jedinstven u povijesti Crkve i delikatan trenutak za Vatikan. Jer poruka i slike pape koji će koračati praznim Trgom sv. Petra bit će protumačen dijametralno suprotno. Jedni će ga vidjeti kao očajnički potez zazivanja u pomoć, a drugi će ga pohvaliti kao posebno čvrst znak protiv straha i smrti.
Kako ovih dana pišu različiti katolički i svjetovni mediji, blagoslov Urbi et orbi – Gradu i svijetu – inače papa dodjeljuje samo uz Uskrs i Božić ili nakon izbora za papu. Na vrlo svečan način bit će za zagovornike pozvani sveti Petar i Pavao, a time i dva tisućljeća dugu tradiciju vjere i nade. Urbi et orbi blagoslov je nad svakim drugim katoličkim blagoslovom, blagoslov prve klase kako to dolikuje papi.
S druge strane, u središtu svakoga euharistijskoga klanjanja stoji hostija koja je u misnom slavlju pretvorena – i dalje izgleda kao komadić kruha, ali je po katoličkom nauku pravo Tijelo Kristovo. Bilo da se nudi vjernicima u svetoj pričesti ili se časti u pokaznici, hostija je najdragocjenije što postoji u Crkvi. Samo se na taj način može razumjeti zašto je kapelan vatrogasaca u Parizu prije godinu dana u razornom požaru ušao u goruću katedralu da bi spasio posvećene hostije.
Presveti oltarski sakrament i apostolski blagoslov – nijedan papa nema ništa jače i bolje od toga. Ali ne radi se o magičnom odbijanju opasnosti. Teološki gledano, sakrament i blagoslov zazivaju zagovor za čovjeka da unatoč svim okolnostima živi u zdravlju i sreći.
Iz toga je razloga Sveti Otac promijenio okolnosti za pristupanje sakramentu ispovijedi. Pomirenje vjernika s Bogom – i istovremeno njegove savjesti s Crkvom – u hitnom slučaju koronavirusa bit će omogućeno i bez pojedinačne ispovijedi. Prema dekretu koji je potpisan 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, u ekstremnom slučaju bit će dovoljna iskrena želja za pomirenje s Bogom pokajanoga grešnika. A svećenici će moći udijeliti skupno odrješenje za vjernike u smrtnoj opasnosti, primjerice u bolnicama.
Crkva kao i obično posebnu brigu posvećuje umirućima. Jer svaki bi čovjek svijet trebao smjeti napustiti u miru. Stoga se u obrede umirućih ubrajaju sakrament pomirenja, dakle ispovijed, zatim bolesničko pomazanje, pričest i odrješenje, dakle otpuštenje svih posljedica koje grijeh uzrokuje na ovomu i na onomu svijetu.
Zamisao potpunoga oprosta sporan je unutar nekih krugova Crkve, a izbačen je iz uporabe u mnogim zemljama svijeta. No zapravo se radi o znaku solidarnosti svih s pojedincem. Potpuni oprost vezan je za određene okolnosti. U izolatorijima će, primjerice, mnogi pacijenti oboljeli od koronavirusa umrijeti bez duhovne pomoći. Stoga je uvjete za potpuni oprost Vatikan već umanjio za sve oboljele.
Ali papa Franjo nije se zaustavio na tomu. Kao isusovac sa smislom za osjetilno, traži opipljivi znak, pokaznicu i blagoslov. A i blagoslov Urbi et orbi podrazumijeva jednu vrstu odrješenja. Papa preuzima stvar ispovijedi u svoje ruke, jer ima mnogo slučajeva u kojima danas svećenici ne mogu pristupiti pokorniku. Vrlo snažna gesta za sve koji Crkvu razumiju kao posrednicu između Boga i ljudi.
U petak večer, uz zalazak sunca, Papa će u sjeni bazilike sv. Petra moliti pred Presvetim oltarskim sakramentom. Podsjeća to na muku i smrt Isusa Krista i na njegovu stvarnu prisutnost. On je sišao nad pakao smrti i slomio njezinu moć. Blagoslov s Presvetim dodatni je zagovor za umiruće, da bez straha zbog ranije krivice smiju stati pred svoga Stvoritelja.
Trg sv. Petra bit će potpuno prazan. Trezveno ovozemaljsko objašnjenje jest da u ovom trenutku nisu dopuštena javna okupljanja. Ali u očima Pape, koji će osamljen blagoslivljati Grad i svijet sa stepenica bazilike, ova su mjesta zapravo samo rezervirana za bolesne i umiruće.
