Čovjek čezne za godišnjim odmorom gotovo cijelu godinu. Godišnji odmor i postoji zato da u to vrijeme obnovimo tjelesnu i duševnu snagu koju smo svakodnevno trošili i da radimo ono što smo u svagdašnjici zapostavljali. Dakle, izbor godišnjeg odmora presudan je i mora biti razuman.
Direktor koji svaki dan napreže mozak da bi uspješno upravljao tvrtkom, a ne stigne se baviti sportom za godišnji odmor ne smije svaki dan planirati neko razgledanje, nego bi se trebao više kretati jer je cijelu godinu zapostavljao mišiće.
Samo je po sebi razumljivo da je zabranjeno obavljati zaostale poslove na godišnjem odmoru.
Dakle, odgovarati na pisma koja već dugo stoje na stolu, čitati stručnu literaturu i slično. Takav materijal ne treba ponijeti sa sobom na put jer se zna da ga ionako nećete pogledati.
Sedamdesete su godine bile godine „jurnjave” na godišnje odmore. Zatim se na godišnji odmor odlazilo ljenčariti. Danas je ponovno popularan aktivan godišnji odmor.
Savršen odmor
Kakav je, dakle, odmor prikladan za vas? Treba li vam mjesto za duhovnu obnovu uz Bibliju, tri tjedna ležanja i ljenčarenja ili ranojutarnje trčanje na šumskoj trim-stazi, to samo vi možete znati. Važno je da iziđete iz svakidašnje kolotečine. Pravilno se odmarao onaj tko se vrati duševno opušten i tjelesno svjež. Dakle, za pravi odmor valja razmišljati i o tjelesnoj kondiciji i o duševnom zdravlju. Sada je već gotovo jasno kakav vam je odmor potreban.
– Prije godišnjega pitajte se kako za vas izgleda „sasvim drukčiji” dan: ljenčarenje, razgovori, aktivnosti, kultura, Biblija i molitva…? U kolikoj mjeri?
– Svesrdno uživajte u odabranom odmoru – bilo da ste na aktivnom odmoru, doma ili na moru.
– Namjerno uspostavite kontakt s nepoznatima kako biste više doznali o njihovu životu. Jeste li otvoreni za nepoznato? Proširite svoje obzore kroz nova iskustva.
– Jeste li svjesni kolika je blagodat da na godišnji odmor možete automobilom, vlakom ili zrakoplovom?
– Koristite li svjesno godišnji odmor da napunite životne baterije? To bi moglo značiti da katkad treba namjerno odvojiti vrijeme za Boga.
– Koliko dug treba biti odmor? Odmor ne mora uvijek trajati tjednima. Često je i nekoliko dana dostatno.
– Često se na godišnjem odmoru pojavljuju neočekivane teškoće, jer imamo mnogo više vremena za bračnog druga ili obitelj. Nagomilana se pitanja i problemi koje smo potiskivali sada nameću svom žestinom. Budite već unaprijed spremni na takva iznenađenja, ali imajte na umu da ti sukobi vode do novih spoznaja.
– I na koncu: zašto ne biste dugoročno planirali odmor i tako pojedinačne dane odmora optimalno iskoristili tako da vam slobodno vrijeme bude blagoslov?
Sunce, svjež zrak i tjelesna aktivnost
Slobodno vrijeme je vrijednost i sve više bogatstvo. Prije Prvoga svjetskog rata radnici su se izborili za radni tjedan od 60 sati. Nakon rata uveden je radni tjedan od 48 sati. Nakon Drugoga svjetskog rata borili su se za 45-satni radni tjedan. Danas su u pitanju već brojevi koji počinju znamenkom 3.
Slobodnog vremena više je i iz drugih razloga. Ljudi često odlaze u mirovinu dobrog zdravlja i s mnogim godinama života pred sobom. Gerontologija i medicinska skrb sve više produljuju životni vijek.
Dok je promatrao svijet životinja i bilja, neki je pisac ovako zapisao: „Što radi mačka kada ne spava, ne jede i ne lovi miševe? Što radi konj kada ga ispregnu, kada ne spava i kada ne jede? I što možemo vidjeti na biljkama? Nijedno se od tih bića, čini se, ne dosađuje. Mogli bismo parafrazirati Isusove riječi i reći: ‘Pogledajte krave na polju, ne putuju i ne gledaju televiziju, pa opet se vaš nebeski Otac brine da ne umru od dosade! Pogledajte tratinčice u travi kako se zabavljaju. Ne pripadaju klubu tratinčica niti organiziraju turnire, ali ih vaš nebeski Otac zabavlja tako da cijeli dan sjaje!’”
Sunce, svjež zrak i tjelesna aktivnost uvelike pridonose smanjenju stresa suvremenog čovjeka. Priroda i njezina raznolikost imaju čudesnu moć i pomažu u liječenju rana koje nam nanosi život. Na sebi svojstven, ljubak način ona može riješiti mnoge napetosti ako joj damo priliku i uputimo se van. Ali vrijedi i suprotno. Ljudi sa sela uživaju u posjetu gradu.
Bučni tramvaji i tutnjava automobila ne smetaju im nimalo, već naprotiv, uživaju u promjeni.
I tu vrijedi ono to smo prije zaključili. Ovisno o osobnom okruženju, moram planirati vlastito slobodno vrijeme. Kako često znamo reći: „Ne mogu više ništa vidjeti ni čuti.” To je znak da su naše snage pri kraju. Taj tjelesni i duševni umor treba nadvladati odmorom. Postanimo kreativni i naučimo iznova slobodno vrijeme učiniti vremenom odmora.
Razonoda kao odmor
Možda treba još jedanput naglasiti važnost djelatnosti koja dopunjuje našu radnu aktivnost. Netko dolazi doma, sjeda za glasovir i zaboravlja sve svirajući. Drugi optrči park ili četvrt i nakon toga se osjeća sasvim svjež. No, i razonoda poput slikanja, skupljanja maraka, čitanja i ručnog rada može nas jednako tako odmoriti.
Ne postoji hobi kojim se ne može baviti u nekom klubu ili udruzi. U posljednje vrijeme sve je više klubova koji i nemaju neku zajedničku aktivnost, već im je jedini cilj društveno okupljanje članova.
Crkva je davno zapazila vrijednost zajedništva. Zato upravo u sklopu crkvenog života cvatu različite udruge. Ipak, valja uvijek dobro odabrati. Kršćanin zna da zajedništvo braće i sestara te evangelizacijsko poslanje koje iz takve crkvene zajednice proizlazi ima prednost pred drugim ponudama.
Sunce, svjež zrak i tjelesna aktivnost uvelike pridonose smanjenju stresa suvremenog čovjeka. Priroda i njezina raznolikost imaju čudesnu moć i pomažu u liječenju rana koje nam nanosi život
Pred vas stavljamo konkretne savjete iz Biblije, koja će Vam dati najbolje upute za istinski odmor duha, duše i tijela. Za sve samo odabrali određene odlomke, koje u svom srcu ponesite na odmor i provedite ga s Gospodinom. Bitno je znati da čovjek, ma gdje bio, stvorenje je Božje. Ako to jest, onda se treba vladati tako i na odmoru.
Odmor s Biblijom
Ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno. (Rim 12, 2)
Kao po danu pristojno hodimo, ne u pijankama i pijančevanjima, ne u priležništvima i razvratnostima, ne u svađi i ljubomori, nego zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i, u brizi za tijelo, ne pogodujte požudama. (Rim 13, 13-14)
Mi jaki treba da nosimo slabosti slabih, a ne da sebi ugađamo. Svaki od nas neka ugađa bližnjemu na dobro, na izgrađivanje. (Rim 15, 1-2)
„Sve mi je dopušteno!” Ali – sve ne koristi. „Sve mi je dopušteno!” Ali – neću da sa mnom išta vlada. „Jela trbuhu, a trbuh jelima; Bog će i jedno i drugo uništiti.” Ali ne tijelo bludnosti, nego Gospodinu, i Gospodin tijelu! (1 Kor 6, 12-13)
Bježite od bludnosti! Svaki grijeh koji učini čovjek, izvan tijela je, a bludnik griješi protiv svojega tijela. Ili zar ne znate? Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem! (1 Kor 6, 18-20)
Hoću reći: po Duhu živite pa nećete ugađati požudi tijela! Jer tijelo žudi protiv Duha, a Duh protiv tijela. Doista, to se jedno drugomu protivi da ne činite što hoćete. (Gal 5, 16-17)
A očita su djela tijela. To su: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomora, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja, pijanke i tome slično. Unaprijed vam kažem, kao što vam već rekoh: koji takvo što čine, kraljevstva Božjega neće baštiniti. Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona. Koji su Kristovi, razapeše tijelo sa strastima i požudama. (Gal 5, 19-24)
Zato ne budite nerazumni, nego shvatite što je volja Gospodnja! I ne opijajte se vinom u kojem je razuzdanost, nego – punite se Duhom! Razgovarajte među sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama! Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu! Svagda i za sve zahvaljujte Bogu i Ocu u imenu Gospodina našega Isusa Krista! (Ef 5, 17-20)
Uostalom, braćo, što je god istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubazno, što god hvalevrijedno; je li što krepost, je li što pohvala – to neka vam je na srcu! (Fil 4, 8)
Uvijek se radujte! Bez prestanka se molite! U svemu zahvaljujte! Jer to je za vas volja Božja u Kristu Isusu. (1 Sol 5, 16-17)
Jeste li se umorili na odmoru?
Dragi čitatelji! Nećemo provoditi anketu gdje je tko proveo godišnji (ljetni) odmor, ali sam uvjeren, da vas je većina pošla u svoj rodni zavičaj. Susret starijih s rodbinom, prijateljima i znancima budio je ugodne uspomene iz djetinjstva, a oni najmlađi istrgnuti iz roditeljskog zavičaja susretali su svoje vršnjake i primijetili su kako se jedni od drugih ipak razlikuju. Ni jedni ni drugi nisu za to krivi što im je izgovor drukčiji i što se ne mogu uvijek dobro sporazumjeti. Zato je dobro da stariji ne prekidaju veze sa zavičajem. Osim što čestim ili češćim vezama liječe svoju nostalgiju, uče i svoju djecu i unuke da je to zapravo jedini pravi grunt koji pripada njima. Mnogi su uz uživanje na čistom, bistrom i nadasve ugodno toplom Jadranu, pohodili neko od naših tolikih svetišta i osvježili svoju dušu u skrušenoj ispovijedi i iskrenoj molitvi. I na kraju odmora pitat ćemo se je li godišnji odmor umor ili odmor?
Godišnji je odmor itekako privilegirano vrijeme za djecu, za izgradnju ali i obnavljanje porušenih obiteljskih odnosa
Vrijeme je godišnjeg odmora i smatramo da je to idealno vrijeme da mislimo malo više na sebe i konačno učinimo nešto lijepo i drugačije od ostatka godine. Očigledno je to vrijeme usko povezano uz „opuštanje” ili kako znaju stari ljudi govoriti da se „pusti mozak na ispašu”. Drugim riječima, da se manje brine i više uživa. Tako će za mnoge odrasle odmor biti više si pojesti, popiti i spavati, a za mlade više izlaziti bez kontrole, uostalom ljeto je vrijeme za uživanje. Svi se slažu oko istog, treba uživati, a da pritom svatko misli samo na sebe. I nije glavna poteškoća da svi želimo odmak od radne i naporne svakodnevice, nego što je to najčešće isprepleteno s različitim očekivanjima i htjenjima koje najčešće ne komuniciramo s ukućanima, a onda su i neispunjena te unose nemir i nezadovoljstvo u te dane. Odjednom svi veliki planovi o lijepom odmoru pretvaraju se u vrijeme obiteljskih svađa i nerazumijevanja. Odjednom postajemo nesposobni da to vrijeme zajedništva upotrijebimo da se napunimo lijepim, plemenitim i Božjim, imajući na umu da svi članovi obitelji podjednako uspijevaju odmoriti se i pronaći nešto za sebe. Ali to nije moguće ostvariti bez poznavanja želja i očekivanja članova obitelji, bez razgovora i objašnjavanja zašto je nešto moguće ostvariti, a zašto ne, bez izlaženja iz sebe za drugog i sve to iz ljubavi, a napose za djecu.
Poljski liječnik i pedagog Janusz Korczak, ubijen u Auschwitzu, naglašavao je kako su djeca veliko čudo i tajna: „Dijete je pergamena, gusto ispisan sićušnim hijeroglifima koje je moguće samo djelomično odgonetnuti. Dijete je tajna koja nas čini poniznima, koju ne znamo posve razumjeti, a još manje ovladati. Zato je djetinjstvo vrijeme koje se pamti, godine s važnim događajima i dubokim uspomenama.” Stoga je godišnji odmor itekako privilegirano vrijeme za djecu, za izgradnju ali i obnavljanje porušenih obiteljskih odnosa. Ili možemo jednostavno nastaviti starim putem samoostvarenja svojih potreba ali ćemo se zasigurno s godišnjeg odmora vraćati umorni, prepuni nevoljkosti i neraspoloženja jer i opet nije bilo kako smo mi htjeli. Svima sretan i blagoslovljen odmor!