Neki od velikih nobelovaca i pionira u znanosti vjerovali su u Boga.
Francis Collins
Francis S. Collins voditelj je projekta „Ljudski genom“ koji je najveći zajednički biologijski projekt. On je znanstvenik i vjernik koji ne vidi sukob ta dva svijeta. Međutim, kao bivši ateist, nije oduvijek imao ovakve stavove. Tek kada je krenuo na medicinski fakultet i kada se suočio s problemima života i smrti, pacijenti su gu ispitivali „doktore, što vi vjerujete?“. Zbog toga se upustio u potragu. Kroz svoje je putovanje pronašao Isusa Krista. Collins vodi skupinu znanstvenika kako bi definirao 3.1 milijardi slova ljudskog genoma, knjigu s uputama o našoj DNA. Kao vjernik, Collins kaže kako DNK vidi kao „informaciju koja se nalazi u svim živim bićima, kao Božji jezik, a elegancija i složenost naših tijela i ostatka prirode oslikavaju Božji plan.“
Albert Einstein (1879.-1955.)
Albert Einstein jedan je od najpoznatijih i najpoštovanijih znanstvenika, a vjerovao je u religiju. Ovaj je osnivač moderne fizike i nobelovac prepoznao kako je nemoguće da svemir nije stvoren i rekao: „Svatko tko je ozbiljno zainteresiran za znanost uočava da se u svim zakonima svemira manifestira duh koji je čovjeku superioran, i naspram kojega se naša moć treba shvatiti skromno.“ Još je jedan njegov poznati citat: „Znanost je bez religije jadna, religija je bez znanosti slijepa.“
Charles Darwin (1809.-1882.)
Možda je iznenađujuće da je engleski prirodoslovac i geolog Charles Darwin na ovom popisu, s obzirom na njegove doprinose teoriji evolucije, no znanstvenik je vjerovao u Boga da postoji odnos između vjere i znanosti te je rekao: „Nikada nisam negirao postojanje Boga. Mislim da je teorija evolucije sasvim u skladu s vjerom u Boga. Mislim da je najveći argument za postojanje Boga nemogućnost da objasnimo kako je ovaj ogroman i čudesan svemir, kao i čovjek, nastao slučajno.“
Rene Descartes (1596.-1650.)
Francuski matematičar i znanstvenik Rene Descartes, za kojeg se smatra ocem moderne filozofije i znanosti, bio je pobožni katolik do kraja svog života, a zajedno s Francisom Baconom bio je pobožniji od prosječnog znanstvenika toga doba. Vjerovao je u sustav u kojem je Bog važan, čak i ključan za njegovu filozofiju. Strastveno je nastojao otkriti istinu o Bogu.
Johannes Kepler (1571.-1630.)
Ovaj briljantan matematičar i jedan od najvećih astronoma nije mogao negirati Boga i njegovu moć te je izjavio: „Bog je velik. Velika je njegova moć. Beskonačna je njegova mudrost. Neka bude hvaljen Bog, raj i zemlja, sunce, mjeseci zvijezde na našem jeziku. Moj Gospodin i moj Stvoritelj. Veličanstvenost tvoga djela želim obznaniti ljudima, onoliko koliko moja ograničena inteligencija može shvatiti.“ Bio je luteran i smatrao je da nebeska tijela i svemir predstavljaju Sveto Trojstvo.
Francis Bacon (1561.-1627.)
Ovaj je filozof poznat po tome što je utemeljio znanstvenu metodu i eksperimentalnu metodu koja počiva na induktivnom zaključivanju. Bio je predan u svojoj službi državi, otkrivanju istine i služenju Crkvi. Kao filozofu, cilj mu je bio eksperiment i racionalnost, odbacio je ateizam i smatrao je da je nedovoljno dubok kao filozofija. Navodno je izrekao: „Istina je da malo filozofije čovjeka gura prema ateizmu, no dubina filozofije čovjekov um okreće religiji, jer čovjekov um djelomično gleda na druge uzroke i nekada se zadržava samo na njima, bez da se upušta dalje.“
Isaac Newton (1543.-1727.)
Osnivač klasične fizike i genij na području optike, mehanike i matematike. No mnogi ljudi ne znaju da je bio duboko religiozan i da je mnogo vremena provodio proučavajući biblijsku numerologiju, pokušavajući povezati brojeve kako bi u Bibliji prepoznao Božji plan za tijek povijesti. Navodno je rekao: „Ono što znamo mala je kap, ono što ne znamo ogromni je ocean. Zadivljujući poredak i harmonija svemira mogli su doći samo iz plana jednog sveznajućeg i sveprisutnog bića.“