Preduvjet za pravilan razvoj govora jest uredan sluh, govorna motorika, zvukovno zahvaćanje glasova, tipičan razvoj inteligencije, razlikovanje pojedinih glasova i jezične sposobnosti. Budući da je svako dijete individua, tako ima svoje vrijeme za ono što uči. Stoga će jedno dijete prohodati ranije, drugo kasnije, neko će puzati prije hodanja, a neka djeca jednostavno preskoče lekciju puzanja i odmah uče stajati, zatim hodati. Isto vrijedi i za govorni razvoj. Zavisno od svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti, dijete usvaja osnovne elemente jezika. Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dječje potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste i razvija se. Prvi glasovi uče se od roditelja i osoba koje borave s djetetom. Zato je važno pričati bebama i maloj djeci koja, gledajući kako roditelj izgovara pojedine glasove i riječi, uče oblikovati usta kako bi isto izgovorili.
Što je dijete starije, to ima širi vokabular. Kako bi izgovori bili što pravilniji u predškolskoj dobi i pravilni u školskoj dobi, važno je da roditelji i odgajatelji riječi izgovaraju čisto i točno bez „tepanja” dok je dijete još u predškolskoj dobi. Najvažnije od svega jest da dijete uči čineći, što znači da dijete razvija govor govoreći. Pozicija odgajatelja i roditelja jest stvarati takvu okolinu i socijalno okruženje koje će biti stimulativno za dijete te ga tako potaknuti da ono samo bude aktivno pri usvajanju i razvoju govora.
Dijete rječnik bogati na različite načine, stvara vlastite jezične konstrukcije, oponaša govor okoline. Ako želimo da dijete bude kreativno u govoru, sposobno za izražavanje emocija, mišljenja i stavova, važno je, kako smo maloprije naveli, da sredina bude pozitivno stimulativna. To podrazumijeva slušanje priča, bajki, poezije, kreativne jezične igre. Komunikacija s djetetom također je neophodna za njegov razvoj govora. Važno je obratiti pažnju na ono što vam dijete priča i odgovarati, poticati daljnju komunikaciju.
Komunikacija s djetetom osim što potiče razvoj govora, pomaže djetetu od malih nogu izražavati emocije i mišljenje, čineći mu daljnju socijalizaciju lakšom. Osim preduvjeta za lakše uključivanje u društvo, jača se veza roditelja i djeteta. Na ovaj način svom djetetu možete prenijeti vrijednosti koje su vam važne. Učenje različitih molitvica za djecu i zajedničko čitanje dječje Biblije potaknut će dijete da samo razmišlja o Bogu i molitvi. Promišljajući o ovome, postavljat će razna pitanja koja će pomoći razvoju govora i komunikacije, ali će istodobno biti put kojim se mogu usaditi duhovne vrijednosti.
Predlažem da sami s djetetom svakoga dana izmolite spontanu molitvu prije spavanja. Neka u molitvi izgovori sve za što je zahvalno taj dan, za roditelje, braću i sestre, za ljude koje je toga dana susrelo. Neka zamoli za ono što želi, neka izgovori ono što ga/ju je taj dan možda povrijedilo ili ako je doživio/doživjela nešto ružno.
Osim molitve, u daljnjem tekstu predlažem i igre za razvoj govora.
Igra: „Leti, skače, pliva, hoda”
Cilj ove igre je razvoj slušno-verbalne pažnje te obogaćivanje vokabulara imenicama i glagolima. Igra se tako što odrasla osoba izgovara nešto istinito, nešto moguće u stvarnom životu i miješa s rečenicama koje nisu istinite. Dijete treba izvesti dogovorenu radnju (pljesnuti rukama, poskočiti, dignuti ruku) ukoliko je radnja istinita, a ako radnja nije istinita dijete ne treba ništa učiniti. Poslije se mogu zamijeniti uloge tako da dijete vodi igru.
Primjer:
Riba pliva.
Ivan hoda.
Pas leti.
Zeko pliva.
Jastuk hoda.
Leptir skače.
Avion leti.
Žlica pliva.
Igra „Koga i što”
Cilj ove igre je naučiti dijete razliku između pitanja „koga” i „što” s obzirom na živo i neživo. I učenje akuzativa jednine i množine u muškom, ženskom i srednjem rodu.
Primjer:
Koga možemo vidjeti u šumi? (srnu, vuka, medvjeda, vjevericu, lisicu, ježa)
Što možemo vidjeti u šumi? (gljive, lišće, cvijeće, potok, drveće, šumske plodove)
Koga možemo vidjeti u zoološkom vrtu? Što možemo vidjeti u zoološkom vrtu?
Koga možemo vidjeti na ulici? Što možemo vidjeti na ulici?
Igra „Juha ili kompot”
Cilj ove igre je aktivizacija vokabulara na temu voća i povrća, razvoj slušne pažnje te razlikovanje voća i povrća. Igra se tako da djeci kažemo da ćemo kuhati juhu i kompot i upitati ih što ide u juhu (povrće), a što u kompot (voće) te ćemo nasumice izgovarati nazive povrća i voća. Kad čuje naziv voća dijete treba reći „kompot”, a kada čuje naziv povrća treba reći „juha”.
Primjer:
Kruška
– Kompot!
Šljiva
– Kompot!
Brokula
– Juha!
Krastavac
– Juha!