Početna stranica » Razvoj govora

Razvoj govora

502 pregleda

Zanimljiva informacija je da razvoj govora počinje prvim plačem novorođenčeta. Svi zvukovi koje dijete proizvodi prvih mjeseci jesu spontani i refleksni i vezani su uz djetetovo fiziološko stanje, dakle, osjećaj ugode ili neugode. Majke obično mogu po plaču djeteta raspoznati plače li dijete zato što je gladno, zato što ima bolne grčeve ili čisto jer želi pažnju.

Preduvjet za pravilan razvoj govora jest uredan sluh, govorna motorika, zvukovno zahvaćanje glasova, tipičan razvoj inteligencije, razlikovanje pojedinih glasova i jezične sposobnosti. Budući da je svako dijete individua, tako ima svoje vrijeme za ono što uči. Stoga će jedno dijete prohodati ranije, drugo kasnije, neko će puzati prije hodanja, a neka djeca jednostavno preskoče lekciju puzanja i odmah uče stajati, zatim hodati. Isto vrijedi i za govorni razvoj. Zavisno od svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti, dijete usvaja osnovne elemente jezika. Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dječje potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste i razvija se. Prvi glasovi uče se od roditelja i osoba koje borave s djetetom. Zato je važno pričati bebama i maloj djeci koja, gledajući kako roditelj izgovara pojedine glasove i riječi, uče oblikovati usta kako bi isto izgovorili.

Što je dijete starije, to ima širi vokabular. Kako bi izgovori bili što pravilniji u predškolskoj dobi i pravilni u školskoj dobi, važno je da roditelji i odgajatelji riječi izgovaraju čisto i točno bez „tepanja” dok je dijete još u predškolskoj dobi. Najvažnije od svega jest da dijete uči čineći, što znači da dijete razvija govor govoreći. Pozicija odgajatelja i roditelja jest stvarati takvu okolinu i socijalno okruženje koje će biti stimulativno za dijete te ga tako potaknuti da ono samo bude aktivno pri usvajanju i razvoju govora.

Dijete rječnik bogati na različite načine, stvara vlastite jezične konstrukcije, oponaša govor okoline. Ako želimo da dijete bude kreativno u govoru, sposobno za izražavanje emocija, mišljenja i stavova, važno je, kako smo maloprije naveli, da sredina bude pozitivno stimulativna. To podrazumijeva slušanje priča, bajki, poezije, kreativne jezične igre. Komunikacija s djetetom također je neophodna za njegov razvoj govora. Važno je obratiti pažnju na ono što vam dijete priča i odgovarati, poticati daljnju komunikaciju.

Komunikacija s djetetom osim što potiče razvoj govora, pomaže djetetu od malih nogu izražavati emocije i mišljenje, čineći mu daljnju socijalizaciju lakšom. Osim preduvjeta za lakše uključivanje u društvo, jača se veza roditelja i djeteta. Na ovaj način svom djetetu možete prenijeti vrijednosti koje su vam važne. Učenje različitih molitvica za djecu i zajedničko čitanje dječje Biblije potaknut će dijete da samo razmišlja o Bogu i molitvi. Promišljajući o ovome, postavljat će razna pitanja koja će pomoći razvoju govora i komunikacije, ali će istodobno biti put kojim se mogu usaditi duhovne vrijednosti.

Predlažem da sami s djetetom svakoga dana izmolite spontanu molitvu prije spavanja. Neka u molitvi izgovori sve za što je zahvalno taj dan, za roditelje, braću i sestre, za ljude koje je toga dana susrelo. Neka zamoli za ono što želi, neka izgovori ono što ga/ju je taj dan možda povrijedilo ili ako je doživio/doživjela nešto ružno.

Osim molitve, u daljnjem tekstu predlažem i igre za razvoj govora.

Igra: „Leti, skače, pliva, hoda”

Cilj ove igre je razvoj slušno-verbalne pažnje te obogaćivanje vokabulara imenicama i glagolima. Igra se tako što odrasla osoba izgovara nešto istinito, nešto moguće u stvarnom životu i miješa s rečenicama koje nisu istinite. Dijete treba izvesti dogovorenu radnju (pljesnuti rukama, poskočiti, dignuti ruku) ukoliko je radnja istinita, a ako radnja nije istinita dijete ne treba ništa učiniti. Poslije se mogu zamijeniti uloge tako da dijete vodi igru.

Primjer:

Riba pliva.

Ivan hoda.

Pas leti.

Zeko pliva.

Jastuk hoda.

Leptir skače.

Avion leti.

Žlica pliva.

Igra „Koga i što”

Cilj ove igre je naučiti dijete razliku između pitanja „koga” i „što” s obzirom na živo i neživo. I učenje akuzativa jednine i množine u muškom, ženskom i srednjem rodu.

Primjer:

Koga možemo vidjeti u šumi? (srnu, vuka, medvjeda, vjevericu, lisicu, ježa)

Što možemo vidjeti u šumi? (gljive, lišće, cvijeće, potok, drveće, šumske plodove)

Koga možemo vidjeti u zoološkom vrtu? Što možemo vidjeti u zoološkom vrtu?

Koga možemo vidjeti na ulici? Što možemo vidjeti na ulici?

Igra „Juha ili kompot”

Cilj ove igre je aktivizacija vokabulara na temu voća i povrća, razvoj slušne pažnje te razlikovanje voća i povrća. Igra se tako da djeci kažemo da ćemo kuhati juhu i kompot i upitati ih što ide u juhu (povrće), a što u kompot (voće) te ćemo nasumice izgovarati nazive povrća i voća. Kad čuje naziv voća dijete treba reći „kompot”, a kada čuje naziv povrća treba reći „juha”.

Primjer:

Kruška

– Kompot!

Šljiva

– Kompot!

Brokula

– Juha!

Krastavac

– Juha!