Knjiga Nije dobro, ali ima nade – Europa i njezine dileme knjiga je eseja bosanskoga fratra fra Luke Markovića. Objavljena je u izdanju Glasa Koncila, a predstavili su je te večeri recenzent knjige Nino Raspudić, glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić, urednik knjige fra Vjeko E. Tomić i autor fra Luka Marković. Glazbeni dio programa upriličili su članovi pjevačkoga zbora Jelačić iz Zaprešića.
Nazočnima se ovom prigodom najprije pozdravnim riječima obratio predsjednik Napretkovog kulturnog centra Dražen Vikić-Topić, pozdravljajući predstavljače i okupljene goste. Izrazio je zadovljstvo što je Napretkov kulturni centar mjesto susreta i dijaloga te okupljalište ljudi koji imaju što reći i ponuditi. Govoreći kao predstavnik nakladničke kuće Glas koncila, njezin glavni urednik Miklenić je kazao kako je knjiga fra Luke Markovića specifična i posebna. Ona je takva, kazao je Miklenić, zahvaljujući svom autoru, dugogodišnjem pastoralnom djelatniku i doktoru povjesnih znanosti, čovjeku koji je živeći u Europi bio jedan od rijetkih teologa, koji je na hrvatskom govornom području usudio se otvoriti europske teme i ideje: “Ovakve knjige nemamo. Ona nam dolazi i u dobrom trenutku, u trenutku kada trebamo više razmišljati i o Europi budući nas uskoro čekaju i izbori za Europski parlament, ali bez obzira na to, Hrvatska kao višegodišnja članica Europske unije je nekako stalno na nekom pragu, nikako da zaživi tu svoju pripadnost. Kad pogledamo europsko bogatstvo i blagodati mi u Hrvatskoj od toga nemamo ništa, jer naši političari lažu kad govore što se na tom području u Hrvatskoj događa, kazao je, između ostaloga, urednik Miklenić te napomenuo da su upravo zbog toga teme koje otvara dr. Marković u ovoj knjizi, ali pišući i za tri katolička medija, zapravo činjenje dvostruke usluge. To je približavanje europskih tema, ali i teološko prikazivanje na nova ideološka previranja kojima smo svi svjedoci a koja preoblikuju svijet na svoj način.”
Recenzent knjige Raspudić je, govoreći o knjizi, između ostaloga, napomenuo kako izgleda da Europa više nije u stanju gledati stvarnosti u oči, jer postoje teme o kojima se smije i one o kojima se ne smije govoriti i istraživati, a u mnogo čemu danas je politički nekorektno govoriti istinu. “Nazvati stvari pravim imenom, konstatirati stanje, prvi je preduvjet za iskren i plodonosan dijalog. Fra Luka Marković vjeruje u mogućnost dijaloga, ali bez fige u džepu, bilo da je riječ o međunacionalnim odnosima u BiH, bilo o širem europskom pitanju dijaloga i suživota s islamom. On ne priznaje nametnute tabue kad je riječ o politici, počevši od onoga što mu je osobno najbliže, a to je pozicija Hrvata u BiH. Jedan je od rijetkih crkvenih glasova koji bez kompleksa, s jasnim argumentima u smjeru konstruktivnog pristupa održivoj BiH, govori o trećem, teritorijalnom diskontinuiranom entitetu. Ističe kako BiH nije moguće drugačije urediti nego kao federalnu zajednicu te da je svaki pokušaj stvaranja građanske države prilika za dominaciju većinskog naroda u BiH. A to vodi konfliktu i raspadu”, rekao je Raspudić i posebno napomenuo kako autor u svojoj knjizi jasno ističe odgovornost Crkve i intelektualaca za sadašnje loše stanje.
Prema riječima urednika knjige fra Vjeke Eduarda Tomića, knjiga donosi 45 tekstova koji su prvotno nastali kao novinski članci što ih je njihov autor fra Luka Marković, od 2016. do 2018. godine objavio u katoličkom tisku u BiH i Hrvatskoj . Tomić je ovom prigodom istakao i osobitost autorovog pristupa, jer se on ne zadržava na diganosticiranju određenog stanja, upiranju prsta u određene procese i trendove, nego ide korak dalje ukazujući na moguća rješenja te poziva na brze odgovore, jer već sutra može biti kasno.
Zahvaljujući se predstavljačima, suradnicima, nakladniku i organizatoru ove promocije fra Luka Marković je objasnio kako je nastao naziv knjige, povezujući jedan televizijski razgovor u Njemačkoj s kraja 90-tih godina prošlog stoljeća s današnjom Europom. “Slušao sam na televiziji razgovor jednog Nijemca i jednog Izraelca. Pita Nijemac Izraelca: Kako je u Izraelu? Ovaj mu odgovara: Dosta dobro, ali nema nade! Pretpostavljam da je to rekao jer je Izrael tada bio okružen s 400 milijuna Arapa, koji ih patološki mrze. Izraelci su se na to navikli i njima je to stanje normalno. Onda pita Izraelac Nijemca: Kako je u Njemačkoj? Nijemac odgovara: Jako loše, ali ima nade! Nijemci su tada bili pod utjecajem tadašnje recesije i ujedinjenja Njemačke, ali bili su svjesni kako Europa ima nade. Pesimizam u Njemačkoj je takav da oni obične stvari promatraju negativno, čak su možda gori i od nas Hrvata u tom pogledu”, kazao je, između ostaloga, fra Luka Marković, na predstavljanju svoje nove knjige Nije dobro, ali ima nade – Europa i njezine dileme u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu.
