Početna stranica » O blagdanu Uzvišenja svetoga Križa

O blagdanu Uzvišenja svetoga Križa

147 pregleda

Povijesna je pozadina današnjega blagdana osvajanje relikvije Svetoga Križa iz ruku nevjernika caru Herakliju. Prema jednoj predaji, Sveti je Križ na Kalvariji pronašla carica Jelena. Ta za kršćane najsvetija relikvija u jednom je ratu istočnorimskoga cara s Perzijancima pala u njihove ruke.

Slavimo blagdan Uzvišenja svetoga Križa jer je križ slava i uzvišenje Kristovo. Sam je Krist rekao: “Kad budem uzdignut, sve ću privući k sebi.”

Uz današnji blagdan Uzvišenja sv. Križa vezane su brojne predaje. Prema jednoj legendi pobožna carica Jelena, majka rimskog cara Konstantina Velikoga (IV. st.), odlučila je pronaći Isusov Križ. Uputila se na Golgotu i tamo pronašla tri križa. Da bi saznala na kojem je od ta tri križa bio raspet Isus, pronašli su teško bolesnoga čovjeka, koji se približio križevima i doticao ih. Dotaknuvši jednoga od njih ozdravio je. Tada su komadiće sv. Križa poslali u crkve po svijetu da se čuvaju i štuju. Na taj spomen ustanovljen je ovaj blagdan.

Druga predaja povezuje današnji blagdan s osvajanjem relikvije sv. Križa iz ruku nevjernika. Relikvije su u jednom ratu pale u ruke Perzijancima. U VII. st. car Heraklije (610.-641.) uspio je čudesno poraziti perzijsku vojsku i kao uvjet mira zatražio je povrat svetoga Križa. Uvjet je odmah ispunjen i car je na svojim ramenima prenio Križ natrag u Jeruzalem. Međutim, naišao je na prepreku ― nije mogao proći kroz vrata koja su vodila na Golgotu. Jeruzalemski biskup Zaharije savjetovao mu je da skine carsku odjeću i da u pokorničkom odijelu prenese Križ. Tako je i učinio.

Konstantin Porfirogenet u svom djelu “De administrando imperio”, piše da je car Heraklije dao pozvati Hrvate iz Velike i Bijele Hrvatske sa središtem oko Krakova u naše današnje krajeve da mu zaštite zapadne granice protiv Avara. Bilo je to upravo u vrijeme kad je car na Istoku vodio rat za oslobođenje Kristova Križa. Tako su Hrvati od početka bez obzira što tada još nisu bili kršteni, bili uključeni u borbu za Kristov Križ, za „Krst časni“, za obranu najveće svetinje kršćanstva.

Sveti Andrija Kretski piše: “Blagdan Križa slavimo, i s Raspetim bivamo uzdignuti u uzvišeno, da bismo ― ostavivši dolje zemlju s grijehom ― stekli ono višnje.”

Osim pojedinih povijesnih motiva za svetkovanje današnjega blagdana ima i drugih. Najdublji je od njih proslava križa, znaka spasenja. Sveci su o križu mnogo razmišljali, od križa mnogo učili, križ im je bio svjetlo i snaga u životu, nada u času smrti. Zato su i umirali stišćući u rukama časni znak svetoga križa. S tim su se znakom htjeli predstaviti na Božjem sudištu.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena službeno se naziva Provincija Uzvišenja svetoga Križa Bosne Srebrene. Iz toga se iščitava kako je današnji blagdan također dan Provincije. Uobičajeno je da franjevci ove franjevačke redodržave toga dana održavaju godišnji susret koji se u franjevačkoj tradiciji zove Kapitul na rogožinama, a povijest ovoga susreta seže još u vrijeme svetoga Franje Asiškoga. Ove godine taj će kapitul u Bosni Srebrenoj zamijeniti izvanredni susret braće s Generalom franjevačkoga reda. Naime, fra Michael A. Perry posjetit će Bosnu Srebrenu od 23. do 28. rujna ove godine.