Početna stranica » Najrazvijenija i(ili) najsretnija zemlja?

Najrazvijenija i(ili) najsretnija zemlja?

191 pregleda

Poznato je da je Švicarska jedna od najsnažnijih i najrazvijenijih zemalja svijeta. Njezina povijest svjedoči da se držala distancirano od zbivanja koja su se događala u svijetu. Već je u dalekoj prošlosti bila vrlo stabilna i ekonomski snažna zemlja, a kao takva se održala do danas. Svjetski je primjer uspješne države, a razloga za to ima više.

I dok naša zemlja kao i većina europskih zemalja ima glavobolje zbog visoke stope nezaposlenosti i prekomjernih dugova, Švicarska je uspješno riješila probleme takve vrste. Svjetski ekonomski forum je ovu državu čak proglasio i najkonkurentnijom zemljom svijeta. Kao društvo. Švicarci su odlučili stati na kraj nezaposlenosti i omogućiti svakom stanovniku da zaradi za život pa zapošljavaju ljude koji mogu biti automatizirani strojevima. To znači da poslodavac umjesto da kupi stroj, zaposli čovjeka, a za taj čin od države dobiva beneficije.

Zauzimanju čelne pozicije u svijetu doprinijeli su i mnogobrojni uspjesi na razini svjetskog poslovanja, građanske slobode, Nobelove nagrade za napredovanje u znanosti i sl. Mnogo je razloga koje možemo navesti da bismo objasnili zašto je Švicarska najrazvijenija, a neki tvrde i najsretnija zemlja na svijetu. Izdvojit ćemo samo neke.

Istraživanja su pokazala da Švicarska ima najmanju stopu kriminala, a istovremeno je i najobrazovanija nacija u svijetu. Prema istraživanju iz 2013. godine, 86% odraslih osoba u dobi između 25 i 64 godine imalo je završeno srednju školu.

Glavne grane švicarske ekonomije su mikrotehnologija, biotehnologija, farmacija i bankarstvo utemeljeno na visokokvalificiranim radnicima. Ako želite koristiti javni prijevoz ove zemlje, kupit ćete univerzalnu kartu, a to znači da je možete koristiti za sva sredstva javnoga prijevoza na području cijele Švicarske. Vozite li se pak privatnim automobilom, onda trebate znati da prometni zakon naglašava kako svaki automobil koji prometuje mora izgledati kao „novi.“ U suprotnom policija može kazniti vozača samo zbog obične ogrebotine na automobilu.

U 2016-oj godini, Švicarska je obilježila 500 godina svoje neutralnosti. Zašto i kako se toliko godina uspjela održati kao takva? Jedan od odgovora pronalazimo u bitci između Švicaraca i Francuza kod Marginana u zadnjoj fazi Rata svete lige kada su Švicarci ostvarili nekoliko pobjeda. Imali su odlično pješaštvo opremljeno kopljima koje se prilagođavalo svakoj borbenoj situaciji. Tek okrunjeni francuski kralj Franjo pokušao je iznenaditi Švicarce napadom na opasnom i rijetko korištenom putu na Alpama. Situacija je kulminirala kada je Francuska dobila pojačanje jer joj se pridružila Venecija. Švicarska je tada bila na gubitku i činilo se da će kapitulirati, ali ostala je borbena sve dok nije postignut mirovni ugovor s Francuskom. U ugovoru je bila navedena klauzula „vječni mir“ u kojoj je bilo navedeno da se Francuzi i Švicarci više nikada neće boriti jedni protiv drugih te da neće sklapati savezništva s međusobnim neprijateljima.

Od tada je švicarska neutralnost postajala sve jača. Danas ova zemlja zabranjuje svojim građanima borbu u stranim ratovima. Jedan od razloga za održanje svoje neutralnosti, Švicarska može zahvaliti i svom prirodnom položaju, a u svijetu je primjer neutralne zemlje koja je ostala izvan svih ratnih zbivanja nekoliko stoljeća. Takav neutralan stav privukao je veliku količinu financijskog i intelektualnog kapitala pa se za ovu zemlju često kaže da je financijsko i intelektualno utočište.

Švicarska vlast je decentralizirana, a država podijeljena na kantone dok se odluke donose na lokalnoj razini. Državu vode pojedini građani na određeno vrijeme, a istovremeno rade i svoj posao neovisno o svojoj političkoj ulozi. Ovakav stav ne dozvoljava ostvarivanje političke karijere pa je stoga razumljivo da Švicarci ne poznaju politiku podmićivanja i ostvarivanja nečijih političkih interesa. Švicarska kultura nije određena nacionalnošću, jezikom ili religijom. Nju opisuje umjerenost, općeniti stavovi i realnost u svakom pogledu. Ima četiri službena jezika: njemački, francuski, talijanski i retroromanski.

Švicarska je zemlja bogata zanimljivostima, a prve asocijacije su snijeg, skijanje, banke, satovi, uređenost kako zemlje tako i društva. Također je poznata po omiljenoj  poslastici, čokoladi. Prosječan Švicarac pojede 23 kg čokolade godišnje, a zabilježena je i najveća potrošnja bezalkoholnih pića u svijetu. Švicarci su razvili tehniku proizvodnje čokolade s jestivim zlatom koju su mnogi nazvali „luksuz na kvadrat.“

Kada su gradili državu, Švicarci su mislili na sve pa čak i na mogući ratni sukob. U slučaju nuklearnog rata, spremni su bunkeri u koji stane 100 % stanovnika. Također, autoceste se mogu pretvoriti u piste za uzlijetanje. Ako požele zatvoriti svoju državu, dovoljno će biti tek nekoliko vojnika koji će pritisnuti gumb i podići čelične cijevi postavljene u tunelima i na autocestama.

Švicarska se može pohvaliti prirodnim bogatstvom. Ima oko  1 500 jezera, a tu je i najveći viseći most u Europi „Titlis Cliff Walk“, dok je „Gotard tunel“ s dužinom od 57, 1 km najveći željeznički tunel na svijetu, a 70 % njenog teritorija zauzimaju planine.

Pročitali ste samo neke od zanimljivosti švicarskoga svijeta i saznali nekoliko razloga zašto bismo Švicarsku mogli staviti u red najrazvijenijih zemlja svijeta. Ono što možemo naučiti od Švicaraca je svakako činjenica da oslanjanje na vlastite snage i rad na sebi može dovesti do blagostanja, kako na privatnoj, tako i na poslovnoj i državnoj razini. Danas, kada većina razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine, možda bi bilo dobro razmisliti i osnažiti volju za promjenama na bolje. Pokrenuti se i ne očekivati puno od drugih nego od sebe i graditi našu jedinstvenu bosansko-hercegovačku Švicarsku, graditi i izgraditi ljepšu i bolju Bosnu i Hercegovinu.