Mjesec svibanj u kršćanskom se svijetu obilježava kao Gospin mjesec. Tako će još jedan svibanj u našoj krajevnoj Crkvi biti obilježen posebnim pobožnostima usmjerenima Majci Božjoj. Prvoga dana toga mjeseca svibnja, na blagdan sv. Josipa Radnika, a zapravo na relikte socijalističkoga praznika rada, osobito se štuje Gospa Olovska u njezinu svetištu kojih sat vremena vožnje od Glavnoga grada. Ovo je svetište poznato kao najstarije marijansko svetište na Balkanu. Nažalost, tijekom mračnoga srednjovjekovlja u Bosni svetište je stradalo, a mjesno franjevačko bratstvo raspršeno i nikad se nije vratilo svojoj punoj snazi. A kako bi se dostojno obilježio i završetak Gospina mjeseca, u svetištu Gospe Kondžilske u Komušini kod Teslića organizira se zadnje nedjelje u mjesecu hodočašće na brdo Kondžilo i Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije. To što danas vjernici mogu častiti svoju nebesku Majku nije nastalo preko noći, nego je rezultat višestoljetne prilagodbe.
U antičkom svijetu mjesec svibanj bio je posvećen poganskoj božici plodnosti. Osim toga, u tom su mjesecu postojali različiti obredi diljem Europe kojima se obilježavao početak proljeća, novoga života i poljoprivredne sezone. Tako je brojnim civilizacijama svibanj bio mjesec života, a uz to i od života neodvojivoga majčinstva. Postoje naznake da je u ranoj Crkvi postojala posebna svetkovina Blažene Djevice Marije 15. svibnja svake godine. Uz to, neki su vjernici obilježavali vlastite pobožnosti „Gospina mjeseca” (lat. tricesima), 30-dnevnoga čašćenja Majke Božje. No tek je krajem 18. stoljeća svibanjska pobožnost dobila svoj današnji oblik. Inicijativu su pokrenuli isusovci u Rimu te se pobožnost Gospina mjeseca svibnja raširila među jezuitskim zajednicama cijeloga svijeta.
Papa Pio VII. prepoznao je vrijednost ove lijepe pobožnosti i 21. svibnja 1815. godine obećao posebne milosti svakom vjerniku koji bi Majci Božjoj odavao posebno štovanje, pobožnu molitvu ili drugo kreposno djelo. Njegov nasljednik na Petrovoj stolici papa Pio XII. potvrdio je 1945. godine da će svibanj biti Gospin mjesec, okrunivši mjesec novim marijanskim blagdanom – Blažene Djevice Marije Kraljice, 31. svibnja. Nakon Drugoga vatikanskog sabora ovaj je blagdan premješten na 22. kolovoza, a njegovo mjesto zauzeo je blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije, kad se Crkva sjeća Marijina pohođenja svojoj rodici Elizabeti (opisan u Lk 1,39-56).
I priroda je najljepša u svibanjskom ruhu. Sve se budi na novi život, livade se kite poljskim cvijećem, pa i stabla ogrnu svoj cvjetni plašt. Brojne svjetske kulture prepoznale su ovu ljepotu i u baštinu svoga naroda i obilježavaju u tom mjesecu Majčin dan. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i druge zemlje Majčin dan slave kad i Međunarodni dan žena (8. ožujka), a velik broj arapskih i muslimanskih zemalja 21. ožujka, na proljetnu ravnodnevnicu. Dvije trećine svjetskih zemalja Majčin dan slave u svibnju. Oko stotinu njih, među njima Hrvatska, Austrija, Njemačka, Švicarska i brojne druge, Majčin dan slave druge nedjelje u mjesecu svibnju. Tridesetak država Majčin dan slavi nekoga drugog dana u svibnju, primjerice Španjolska i Portugal prve nedjelje u svibnju ili Francuska posljednje nedjelje u Gospinu mjesecu.
I ovoga svibnja mnoge će majke dobiti posebne darove, divno cvijeće i najljepše riječi čestitke od svoje djece. One to zaslužuju, jer gdje nema majke nema ni života. Tako, u svijetu u kojemu zlo danas jače nego ikad vodi sustavnu bitku protiv života – prije, a posebno nakon začeća –usmjerimo Bogu poneku molitvu za svoje majke. A barem na trenutak svakoga dana divnoga mjeseca svibnja molimo zagovor svoje nebeske Majke Marije.
Kraljice obitelji, moli za nas.
