Otkako je globalno proglašena pandemija koronavirusa, te otkako su se uvele izvanredne mjere zbog straha od širenja zaraze, mediji, službene institucije i oni koji ih predstavljaju imaju daleko višu odgovornost objektivno i korektno izvještavati, odnosno prenositi informacije o virusu koji je izazvao ne samo globalnu zdravstvenu, nego i ekonomsku krizu.
Ipak, nerijetko se na društvenim mrežama, osobito na Facebook-u promiču vijesti s lažnim sadržajima, a plasiraju ih mediji sa željom da novonastalu situaciju iskoriste kako bi povećali broj svojih pratitelja na društvenim mrežama i profit od reklama. Kako bi sve to postigli, nezaobilazno se koriste senzacionalizmom, širenjem dezinformacija pa čak i izmišljanjem vijesti kao i mnogim drugim manipulacijama.
Članci koji promiču „lošu znanost” svakodnevno se dijele putem društvenih mreža pa nerijetko pročitamo senzacionalističke naslove kao što su primjerice: „Pronašli smo lijek koji je izliječio Kineze od koronavirusa. Evo o čemu se radi.”, „Istraživanje je potvrdilo da su ljudi s ovom krvnom grupom najpodložniji zarazi koronavirusom”, „Dobre vijesti oko koronavirusa stižu iz Kine: Gotovo je!” – informacije koje se kriju iza ovakvih i sličnih naslova u većini slučajeva podrazumijevaju širenje senzacionalističkih, netočnih i neprovjerenih informacija, a koje posljedično nanose štetu društvu. Ta je šteta osobito vidljiva u vremenu izvanrednoga stanja jer dodatno širi strah i paniku, ali i ugrožava javno zdravlje. Osim štete koju izazivaju, ovakve dezinformacije pružaju lažnu nadu i šire strah.
Najbolji način za borbu protiv širenja „loše znanosti” jest biti medijski pismen, odnosno educiran, oslanjati se samo na provjerene izvore informacija, ne lajkati svaku stranicu koju Facebook ponudi i odlučno reći svome „facebook prijatelju” da nije u pravu.
Stoga, sljedeći put ne treba pročitati samo naslov određene vijesti, nego i cijelu vijest, pa razmisliti koliko ima smisla pročitano. U suprotnom, pročita li se samo naslov i podijeli vijest i sami postajemo širitelji lažnih informacija.
A izvori lažnih vijesti oslanjanju se na to da će čitatelji dijeliti i širiti njihove sadržaje koji mogu vrlo brzo i nekontrolirano kružiti, te imati štetne posljedice za one koji su u njih uključeni i one kojima ih vi dijelite.
